Nakon uvoznih, na prodajne police pristigle su i rane sorte domaćeg voća i povrća.
U više od tri decenije potrošačke navike mladih značajno su se izmijenile. No, po čemu se, osim generacijski, razlikuju nekadašnji i sadašnji potrošači stari između 25 i 34 godine?
Da velike količine hrane BiH uvozi, iako ima poljoprivredne resurse da ih sama proizvodi, poznato je odavno. Podsjećanja radi, U BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivog u FBiH oko 700 hiljada hektara, a u RS oko milion hektara.
Broj proizvoda koji imaju sve manja pakovanja na policama trgovina sve je veći.
Kada žena koja je nekada nosila titulu „Vlasnik proizvoda finansijskih aplikacija II“ u osiguravajućoj kompaniji, započne Tiktok video sa „ovo je najsumnjivija stvar koju radim da bih zaradila dodatni novac“, možda biste pomislili da pretjeruje zbog dramatizacije.
Mađarska će morati da poveća potrošnju na odbranu i sljedeće godine ako se rat u Ukrajina produži i 2025. godine, smanjujući na taj način iznos raspoloživih sredstava za ostale troškove, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Ni za 1. maj, Međunarodni praznik rada, socijalne i klasne teme nisu bile u fokusu javnosti u BiH, iako je jaz između osiromašenih i potlačenih radnika i sve bogatijih poslodavaca i političke elite, izraženiji nego ikad.
Prosječna neto plata u Srpskoj isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za februar ove godine iznosila je 1.248 evra ili oko 2.433 KM. Radnici u Srpskoj istog mjeseca radili su za prosječnu neto platu od 1.392 marke.
Nije da baš svi mladi ljudi beže sa sela i od poljoprivrede tražeći, često i gorak, hleb bez motike.
Temperaturni šokovi posljednjih dana utiecali su na cijene voća i povrća u Hercegovini, a ponajviše domaćeg.
Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana.
Prerađivači voća i povrća u Republici Srpskoj već su skrojili plan otkupa za predstojeću sezonu, ali se plaše da im konce ne pomrsi manjak sirovine na tržištu koju planiraju da pretvore u salate, sokove i džemove.
Kada je, krajem prošle godine, Vlada RS povećala minimalnu platu u Srpskoj sa 700 na 900 KM, radnici su se obradovali, ekonomisti upozoravali, a poslodavci kukali na sav glas, tvrdeći da će načisto propasti.
Cijena ćevapa veća je za dvije marke u odnosu na prošlu godinu, a pileća krilca možda su i omiljeni roštiljski specijalitet, te je njihova cijena narasla za 30 feninga - iznosili su 6,95 KM, a sada su 7,25 KM.
Koliko košta život u Sarajevu, Beču, Minhenu i Dubaiju?
Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.
Odlazak u prodavnicu mnogima predstavlja izazov zbog enormnih poskupljenja. Stalni rast cijena brojne je porodice doveo do ruba egzistencije jer i ono najosnovnije postalo im je luksuzno, a sve što se nekada smatralo luksuznim, danas je u potpunosti nedostižno.
Kako se bliži sezona kojeg voća i povrća, umjesto da bude jeftinije, kod nas kontra. To je primjetno kod mladog kupusa, krompira, krastvca, paradajza, patlidžana. Početkom marta i krajem marta druge su, naravno veće, i cijene banana, kivija i kruške viljamovke.
Potrošačke cijene ovog su marta (u odnosu na isti mjesec prošle godine) u prosjeku porasle za pet posto.
