Na pijacama u Srpskoj cijene pojedinih vrsta povrća drastično su skočile.
Zbog cijena povrća i voća na pijacama širom BiH teško da će građani imati računicu da prave tradicionalnu zimnicu.
Cijene povrća na banjalučkoj “Tržnici” znatno su veće u odnosu na prije mjesec dana, a neki proizvodi, poput paradajza, skuplji su za čak više od 100 odsto.
Zbog izuzetno visokih temperatura u Srpskoj za ovo doba godine, ali i bogate ponude zimnice u marketima, tek rijetke domaćice dolaze na pijace kako bi kupile povrće i voće, čija je ponuda uprkos suši izuzetno dobra.
Početak septembra u našim krajevima označava i početak pravljenja zimnice, a ova tradicija nije izostala ni u najvećem gradu Srpske.
Američka potpredsjednica Kamala Haris vozi se na talasu povoljnih rezultata anketa i energičnih mitinga otkako je postala kandidatkinja Demokratske stranke za predsjednicu.
Najveće štete su na ratarskim kulturama. U strahu od požara i dodatnih šteta, poljoprivrednici ovih dana užurbano skidaju sa oranica ono malo žitarica što je preostalo za berbu.
Natprosječno visoke temperature od početka godine ubrzale su vegetaciju povrća, pa se na pijacama širom zemlje domaće povrće našlo nešto ranije nego inače.
Uprkos činjenici da su cijene voća i povrća na banjalučkoj pijaci slične prošlogodišnjim, trgovci se žale na lošu prodaju.
Prema izvještaju Daily Maila, čak šest miliona Britanaca koristi samouslužne kase za krađu proizvoda iz trgovina.
Mnogim Banjalučanima jutro je rezervisano za posjetu Tržnici, kako bi nabavili svježe namirnice za svoje domaćinstvo.
Poljoprivreda, šumarstvo, hidrologija, biodiverzitet, ali i ljudi, najviše osjete posljedice klimatskih promjena. Zbog dugih toplotnih talasa, suša i oluja, pojedine privredne grane trpe gubitke. Najteže je u oblasti građevinarstva i poljoprivrede.
Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj nastavlja da posrće pod teretom slabe globalne potražnje ostvarivši u prvom polugodištu pad od 7,3 odsto, što je neminovno uticalo na smanjenje broja zaposlenih u fabričkim pogonima i oskudan plasman na inostrano tržište.
Na banjalučkoj Tržnici, kada je riječ o voću i povrću, najviše novca potrebno je izdvojiti za kilogram lješnjaka i badema koji koštaju po 25 KM.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u junu iznosila je 1.426 KM i u odnosu na maj nominalno je veća za 1,6 odsto, a realno za 2,2 odsto.
Sezona prerade voća i povrća u Srpskoj polako se zahuktava, a poljoprivredni proizvođači koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, uspjeli da uzgoje kvalitetne plodove kažu da zbog niske otkupne cijene ove godine neće moći da pokriju ni osnovne troškove proizvodnje.
Veliki broj Hrvata iz Njemačke provodi svoj godišnji odmor u Hrvatskoj, a mnogi su se već u prvim danima po dolasku u zemlju neugodno iznenadili otkrivši kako je u hrvatskom Kauflandu poprilično skuplje nego u njemačkom.
Kada pomislimo ili se spremamo na godišnji odmor na more, najvažnija stavka svakako je budžet, odnosno novac koji ćemo tamo da potrošimo.
Znamo da izvozimo dobre proizvode, ali je pitanje kakve uvozimo. Inspektori imaju pune ruke posla, a domaći proizvođači kažu da jedemo tuđi otpad.
U Republici Srpskoj i BiH radnici odavno ne mogu da žive od prosječne, a posebno od minimalne plate.
