Postavljanje granica može zvučati kao težak zadatak, ali one su ključne za očuvanje našeg mentalnog zdravlja i sreće. Granice nisu zidovi, već vrata koja kontrolisano otvaramo za druge.
Priča o izgubljenoj ravnoteži
Jovana je oduvijek bila osoba na koju su se svi oslanjali. Kolege su je tražile da im pomaže s projektima, prijatelji su je zvali u svako doba noći, a porodica je očekivala da uvijek bude dostupna. Jovana je htjela svima ugoditi i uvijek biti tu, ali s vremenom je počela osjećati umor, stres, pa čak i ljutnju. Počela je gubiti osjećaj radosti u aktivnostima koje su je nekad ispunjavale, jer je njeno vrijeme uvijek pripadalo drugima.
Jovana je shvatila da nešto mora promijeniti. Kada je počela postavljati granice – učtivo ali jasno – počela je vraćati kontrolu nad svojim životom. “Ne mogu sada, ali možemo se čuti sutra,” postala je njena nova rečenica koja joj je dala prostor da diše.
Zdrave granice nisu znak sebičnosti – one su znak brige o sebi. One nam omogućuju da budemo tu za druge, ali i za sebe.
Šta su zdrave granice i zašto su važne?
Zdrave granice su osobne linije koje određujemo kako bismo se zaštitili od emocionalne, mentalne ili fizičke iscrpljenosti. One su način na koji upravljamo svojim vremenom, energijom i osjećanjima, i omogućuju nam da živimo balansirano i ispunjeno.
Evo zašto su zdrave granice ključne za naše mentalno zdravlje:
1. Očuvanje energije. Kada postavljamo granice, osiguravamo da naša energija ne odlazi na aktivnosti i odnose koji nas iscrpljuju. Umjesto da budemo stalno “uključeni”, omogućujemo sebi vrijeme za oporavak i punjenje baterija.
2. Prevencija stresa i sagorijevanja. Ljudi koji nemaju jasne granice često se suočavaju sa stresom i osjećajem sagorijevanja. Reći “ne” kada je to potrebno može značiti razliku između održavanja ravnoteže i potpunog iscrpljivanja.
3. Jačanje međuljudskih odnosa. Postavljanjem granica pokazujemo drugima kako želimo da nas tretiraju. To stvara međusobno poštovanje i sprečava zamjeranje, što vodi do zdravijih i iskrenijih odnosa.
Kako postaviti zdrave granice?
Postavljanje granica može biti izazovno, posebno ako smo navikli udovoljavati drugima. Ali, postoje jednostavni koraci koji vam mogu pomoći da započnete:
1. Identifikujte svoje potrebe. Razmislite šta vam zaista treba da biste se osjećali dobro. Da li vam je potrebno više vremena za sebe? Da li vas određeni ljudi ili aktivnosti iscrpljuju? Prepoznavanje vlastitih potreba je prvi korak ka postavljanju granica.
2. Počnite malim koracima. Ne morate odmah mijenjati sve odnose. Počnite s jednim malim “ne” dnevno. Možda ćete odbiti poziv na kafu jer vam treba odmor ili ćete zamoliti kolegu da sačeka s pitanjem do sutra. Svaka mala promjena vodi ka većoj promjeni.
3. Komunicirajte jasno i ljubazno. Postavljanje granica ne znači biti grub ili nepristojan. Koristite rečenice poput: “Cijenim tvoje povjerenje, ali trenutno nemam kapaciteta da ti pomognem.” Jasna komunikacija smanjuje nesporazume i omogućava drugima da znaju gdje su vaše granice.
4. Budite dosljedni. Kada jednom postavite granicu, pokušajte je održati. Dosljednost je ključna za izgradnju novih obrazaca i pokazivanje drugima da mislite ozbiljno kada kažete “ne”.
5. Ne osjećajte krivicu. Možda ćete se u početku osjećati krivim jer ste rekli “ne”, ali zapamtite da briga o sebi nije sebičnost. Kada vi brinete o sebi, bolje ćete moći pomoći i drugima.
Granice su osnova zdravih odnosa, kako s drugima, tako i sa samim sobom. Louise Hay, poznata autorka, jednom je rekla: “Naučite reći ‘ne’ bez osjećaja krivice, i ‘da’ bez straha.” To je suština postavljanja zdravih granica – zaštititi sebe kako bismo bili najbolje verzije sebe za one koje volimo.
Kojim ćete danas početi? Možda će to biti mali “ne” koji će vam omogućiti trenutak za disanje, ili jasna komunikacija s nekim ko često prelazi vaše granice. Zapamtite, vaše mentalno zdravlje je vrijedno svake granice koju postavite.
Kako se osjećate kada morate reći “ne”?
Koje granice vam najviše nedostaju u svakodnevnom životu?
Šta možete danas učiniti da postavite jednu zdravu granicu i očuvate svoje mentalno zdravlje?
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, specijalista psihijatrije
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu