Prema Mental Health Atlas 2020, prevalencija mentalnih zdravstvenih stanja u Bosni i Hercegovini je značajna, sa procjenom da 1 od 5 osoba živi sa mentalnim poremećajem u bilo kom trenutku.
Anketa UNICEF-a iz 2023. godine pokazala je da 39% adolescenata ima izražene probleme s mentalnim zdravljem, kao što su anksioznost i depresija, dok 53% izražava želju za više informacija i podrške. Postoji rastuća zabrinutost zbog velikog broja samoubistava među mladima, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije.
Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja, sve je ništa.
Arthur Šopenhauer
Šopenhauerov citat ukazuje na to koliko je zdravlje važno za kvalitetan život. Bez zdravlja, sve ostalo gubi svoju vrijednost. Ovo se posebno odnosi na mentalno zdravlje mladih, jer bez mentalne stabilnosti i podrške mladi ne mogu iskoristiti svoj puni potencijal. Prema istraživanjima, 39% mladih u BiH ima ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem. Ovi problemi se često manifestuju kroz anksioznost, depresiju i druge poremećaje, što može dovesti do ozbiljnih posljedica kao što su samoubistva. Ekonomski troškovi mentalnih oboljenja procjenjuju se na 4% BDP-a, što ukazuje na široke posljedice koje mentalno zdravlje ima na društvo.
Kao psihijatar s višegodišnjim iskustvom, smatram da je ključno pružiti mladima podršku kroz edukaciju i otvaranje razgovora o mentalnom zdravlju. Mnogi mladi u Bosni i Hercegovini osjećaju sram i strah od osude kada se suočavaju s mentalnim problemima, što ih sprečava da potraže pomoć. Zato je neophodno da škole i univerziteti implementiraju programe koji će omogućiti mladima da se osjećaju sigurno i podržano u vezi sa svojim mentalnim zdravljem. Ovi programi bi trebali uključivati radionice, predavanja i diskusije koje će edukovati mlade o važnosti mentalnog zdravlja, prepoznati simptome mentalnih poremećaja i naučiti ih kako da potraže pomoć.
Terapija i savjetovanje su ključni za prevazilaženje mentalnih poremećaja. Profesionalna pomoć psihologa i psihijatara može mladima pružiti alate i strategije za suočavanje s problemima poput anksioznosti, depresije i stresa. Ova podrška je od vitalnog značaja za njihovo emocionalno i psihološko blagostanje.
Takođe, važno je raditi na smanjenju stigme vezane za mentalne probleme kako bi se mladi osjećali slobodno da potraže pomoć. Stigma često sprečava ljude da priznaju da imaju problem i da traže podršku. Zato je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti u zajednici, promovisati pozitivne priče o oporavku i ohrabrivati otvorene razgovore o mentalnom zdravlju. Samo kroz zajedničke napore možemo stvoriti okruženje u kojem će se mladi osjećati dovoljno hrabro da govore o svojim problemima i traže pomoć bez straha od osude ili diskriminacije.
Ukoliko ste vi ili neko koga poznajete suočeni s ovim problemima, potražite pomoć stručnjaka. Briga o mentalnom zdravlju je jednako važna kao i briga o fizičkom zdravlju.
Srdačno vaš,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, specijalista psihijatar
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu