Ovaj trend ukazuje na sve veću zabrinutost za mentalno zdravlje u našoj zemlji. Opravdano se postavlja pitanje: da li je ovo odraz sve većeg stresa i izazova sa kojima se suočavamo u modernom dobu?
Zoja Kovačević, master psiholog i psihoterapeut u izjavi za Srpskainfo ističe da nam statistički podaci govore da jedan od pet ljudi tokom svog života ima poteškoća sa mentalnim zdravljem, blažih ili težih.
– Porast broja ljudi koji koriste lijekove koji tretiraju poteškoće sa mentalnim zdravljem u BiH možemo da pripišemo različitim faktorima, prije svega višegeneracijskim traumama koje su prisutne u našem društvu – svaka generacija je bila učesnik rata ili je u njemu odrastala, te je te traume i prenosila na sljedeću generaciju. Takođe, važan je i kulturološki odnos prema emocijama i mentalnom zdravlju uopšte – u okviru porodice uglavnom ne naučimo kako da se nosimo sa neprijatnim emocijama i kako da ih regulišemo, niti kako da potražimo pomoć za sebe – istakla je Kovačevićeva.
Značajan porast različitih poteškoća
Ono što u praksi možemo da primjetimo, kaže ona, je i značajan porast različitih poteškoća nakon korone i mjera izolacije.
-Ova iskustva su uticala na značajan osjećaj gubitka kontrole i nesigurnosti. Zatim, stanje opšte nesigurnosti u društvu, promjena sistema vrijednosti, normalizacija nasilja, otuđenost ljudi, sve veći broj razvedenih brakova i djece koja odrastaju u uslovima raspalih porodica, uticaj društvenih mreža i ideje da svi žive srećne živote, samo ja ne. Nema jednostavnog odgovora na ovako kompleksno pitanje i svakako je za svakoga presudan drugačiji faktor – priča ona.
U BiH je i dalje tabu tema priča o psihologu i odlasku kod psihologa kada imamo problem. Kovačevića objašnjava da se praksi često susreću sa osjećajem straha i stida zbog potrebe da se osoba obrati psihoterapeutu.
-Zbog toga je vrlo važno naglasiti da psihoterapija može da vam pomogne sa širokim spektrom različitih problema – od problema sa stresom i prilagođavanja promjenama, međuljudskim odnosima, do promjena raspoloženja, anksioznosti, depresije. Mnoge od tema koje imamo u terapijskoj sobi nisu teme koje se tiču psihijatrijskih dijagnoza. Iako su lijekovi ponekad neophodni i važni, često se njihova upotreba može izbjeći ili značajno smanjiti adekvatnom psihiterapijskom podrškom – istakla je Kovačevićeva.
Važna prevencija
Ona smatra da je vrlo važno pitanje prevencije, mentalne higijene.
-Učenje šta da radimo sa svojim emocijama, kako da ih razumijemo i regulišemo, svijest o svojim psihološkom i međuljudskim potrebama, duboki, bliski i zdravi odnosi. Briga o sebi u svom suštinskom smislu. Kada su mladi ljudi u pitanju, jako je značajan uticaj porodice, koliko se osoba osjeća povezano i sigurno u porodičnom okruženju, kao i u vršnjačkoj grupi. Važno je da roditelji budu prisutni i upućeni u život mlade osobe, da primjećuju promjene u ponašanju, navikama i da vrlo brzo reaguju. Takođe, važno je i da škole budu što više uključene u razvoj vještina emocionalne regulacije i zaštite mentalnog zdravlja – zaključila je Kovačevićeva.
Svjedoci povećanog broja suicida kod mladih
Dajana Kovačević, diplomirani psiholog i psihoterapuet pod supervizijom za Srpskainfo je istakla da smo na našu veliku žalost svjedoci povećanju broja suicida kod mladih ljudi.
-Ovo je veoma ozbiljan problem i prevencija suicida među mladima zahtijeva sveobuhvatan i krajnje ozbiljan pristup. Od ključnog značaja je edukacija o mentalnom zdravlju koja bi se u idealnom slučaju implementirala u školske programe već od najranijeg uzrasta. Psihoedukacija se može jako lijepo prilagoditi različitim uzrasnim kategorijama, ali bih ju svakako predložila kao neizostavan dio svakog razreda, kako osnovne tako i srednje škole. To bi pomoglo mladim ljudima da prepoznaju i razumiju različite izazove na polju mentalnog zdravlja sa kojima se svako od nas može, a najčešće i suočava, u nekom period života – istakla je Kovačevićeva.
Kroz edukacije koje sprovode sa osnovcima i srednoškolcima, a koje se direktno tiču priče o mentalnom zdravlju, uočavaju, kaže, koliko je zapravo interesovanje mladih za ovu temu.
-To nas mnogo raduje, ali i dalje smatramo da samo to nije dovoljno. Kao što sam prethodno napomenula stvaranje sigurnog okruženja omogućuje mladima da se osjećaju slobodnim dijeliti svoje osjećaje i tražiti pomoć te bi se samim tim moglo preventivno djelovati. Svjedoci smo, nažalost, da su mladi više nego ikada prije izloženi internet nasilju što često može biti okidač da mlada osoba digne ruku na sebe, ova priča takođe zaslužuje posebnu pažnju kao i edukacija mladih o sigurnom korištenju društvenih mreža – zaključila je Kovačevićeva.
U svjetlu ovih informacija, postaje jasno da je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje medicinske, psihosocijalne i obrazovne aspekte za rješavanje ovog rastućeg problema.
Zajedničkim naporima, možemo raditi na stvaranju zdravijeg društva gdje mentalno zdravlje postaje prioritet.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu