Usamljenost se smatra štetnom zbog njenog ozbiljnog uticaja na fizičko i mentalno zdravlje. Njen štetni uticaj se može uporediti s onim koji bi nam učinilo pušenje 15 cigareta dnevno.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, između 5% i 15% adolescenata doživljava usamljenost, a istraživanja pokazuju da svaka osma mlada osoba u dobi od 5 do 19 godina ima neki problem mentalnog zdravlja. Takođe, prema istraživanju UNICEF, 20% mladih u dobi od 15 do 24 godine prijavilo je osjećaj usamljenosti tokom pandemije.
Mentalni poremećaji su u porastu, a depresija je sada drugi vodeći uzrok invaliditeta među mladima. Studije pokazuju da je prekomjerna upotreba društvenih mreža povezana s povećanjem osjećaja usamljenosti, a prema istraživanju Pew Research Center-a, 45% tinejdžera izjavilo je da osjećaju usamljenost češće nego prije zbog društvenih mreža.
Usamljenost može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Hronični stres i anksioznost povezani s usamljenošću, mogu dovesti do povišenog krvnog pritiska i upalnih procesa u tijelu. Takođe, usamljenost slabi imuni sistem, čineći tijelo podložnijim infekcijama i bolestima. Istraživanja su pokazala da socijalna izolacija može smanjiti otpornost na viruse i bakterije. Dugotrajna usamljenost može uticati na kognitivne funkcije, povećavajući rizik od razvoja demencije i Alchajmerove bolesti. Nedostatak socijalne interakcije može dovesti do smanjenja mentalne stimulacije, što negativno utiče na mozak.
Dugotrajna usamljenost može povećati nivoe hormona stresa poput kortizola, što može izazvati hronične upale i druge štetne efekte na tijelo. Ove upale su osnovni faktor rizika za mnoge hronične bolesti poput artritisa, dijabetesa i srčanih bolesti. Usamljenost je snažno povezana s depresijom i anksioznim poremećajima. Osobe koje se osjećaju usamljeno često doživljavaju negativne misli i osjećaje bezvrijednosti. Studije pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno imaju povećan rizik od prerane smrti, slično kao kod pušača. Usamljenost može skratiti životni vijek za čak 26%.
Usamljene osobe često pribjegavaju nezdravim navikama poput prekomjernog pušenja, konzumiranja alkohola i nezdrave ishrane. Ove navike dodatno pogoršavaju zdravstveno stanje. Usamljenost može smanjiti motivaciju za fizičku aktivnost, što dovodi do gojaznosti i drugih zdravstvenih problema povezanih sa „sjedilačkim“ načinom života. Usamljenost vodi do dalje socijalne izolacije, što stvara začarani krug koji je teško prekinuti. Izolacija dodatno pogoršava emocionalno stanje i osjećaj bespomoćnosti.
Sve ove činjenice ukazuju na to da je usamljenost ozbiljan zdravstveni problem koji može imati dugoročne i štetne posljedice na cjelokupno zdravlje osobe. Zbog toga je važno prepoznati i adresirati usamljenost na vrijeme, kako bi se spriječile njene negativne posljedice. Ukoliko vi ili neko iz vašeg bliskog okruženja ima iste ili slične simptome, savjetujemo da se obratite zdravstvenoj ustanovi i zakažete pregled kod specijaliste psihijatrije.
Srdačno vaš,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, specijalista psihijatar
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu