Mobing se može doživjeti kako od strane radnih kolega, tako i od nadređenih ili podređenih osoba u radnom okruženju.
Osoba koja je žrtva mobinga nerijetko doživljava verbalne napade, izolaciju, ignorisanje, omalovažavanje i prisilno oduzimanje zadataka ili odgovornosti.
Potpuno je jasno da posljedice ovakvog ponašanja mogu biti ozbiljne i izuzetno štetne za mentalno zdravlje osobe koja trpi mobing.
Kako prepoznati mobing na radnom mjestu?
U početku može biti teško prepoznati da se radi o mobingu obzirom na to da se često odvija suptilno i postepeno.
U nastavku donosimo znakove na koje je smisleno obratiti pažnju, a koji mogu biti ključni pokazatelji mobinga.
– Ukoliko osobu neko stalno kritikuje bez bilo kakvog osnova, ukoliko se ne radi o konstruktivnoj kritici nego o konstantnom ponižavanju i omalovažavanju rada i djela bez obzira na to da li je određeni zadatak urađen kako treba ili nije, kritika je sastavni dio komunikacije i prisutna je bez izuzetka. Takva kritika ne obuhvata samo segmente radnog djelovanja i ponašanja nego se odnosi na kompletno biće, obavezno naglašavajući njegovu nesposobnost i neadekvatnost.
– Zlostavljač često pokušava osobu izolovati od ostatka kolektiva, kako bi se onemogućila kvalitetna i normalna komunikacija te uskratile važne i značajne informacije. Što je osoba izolovanija i usamljenija to je zlostavljaču lakše da sprovodi zlostavljanje. Glavni cilj svega navedenog jeste da se sa jasnom namjerom oteža rad, uskrate resursi i informacije, a to može uključivati i često mijenjana pravila, protokola, uputstava…kako bi žrtva bila što zbunjenija.
– Zlostavljač koristi svaku priliku da na neki način ponizi žrtvu te joj sa tom namjerom može davati zadatke koji su ispod njene kvalifikacije ili sa druge strane može zadavati preveliki broj zadataka koje je prosto nemoguće završiti u traženom vremenskom roku. U vezi sa tim onda idu različite pristrasne ocjene rada žrtve, neopravdano loše evaluacije ili uvođenje disciplinskih mjera bez jasnog razloga ili sa izmišljenim razlozima koji su žrtvi nejasni i nelogični.
– Ukoliko žrtva u takvom okruženju uspije postići određene uspjehe oni vrlo lako mogu biti ignorisani i omalovaženi te zlostavljač ili drugi mogu preuzeti sve zasluge. Priznanje ili bilo kakva pozitivna povratna informacija u tom slučaju izostaje.
– Zlostavljač nerijetko koristi uvredljive i neprimjerene komentare, prijetnje ili direkte verbalne napade kako na radnom mjestu, a često i privatno.
– Mobing može uključivati i diskriminaciju na osnovu pola, rase, religije, starosti ili bilo koje druge karakteristike.
Koje su psihološke posljedice mobinga?
Iz svega gore navedenog jasno je da su psihološke posljedice za žrtvu veoma ozbiljne i da u velikoj mjeri utiču na svakodnevno funckionisanje i življenje.
Osobe koje su izložene mobingu su u neprekidnom stanju povišene napetosti, a takva emocionalna napetost može dovesti do hroničnog stresa, problema sa spavanjem, oslabljenog imuniteta, pa čak i fizičkih simptoma poput glavobolja ili problema sa probavom. Potpuno je očekivano da osoba doživljava različite simptome povišene anksioznosti koji mogu biti teški i preplavljujući.
Osoba se može osjećati bespomoćno, može izgubiti samopoštovanje i samopouzdanje obzirom na to da je konstantno izložena kritici.
Mobing često uključuje i društveno isključivanje što kod žrtve pojačava osjećaj usamljenosti i izolovanosti, a to za posljedicu ima povlačenje iz socijalnih interakcija, kako na poslu, tako i van njega što ponekad bude uvod u depresivna stanja.
Vremenom žrtva stiče utisak da nema nikakvu kontrolu nad situacijom na poslu, a posljedično ni nad vlastitim životom te se može javiti gubitak interesa za posao i svakodnevne aktivnosti u kojima je prije uživala što opet može biti pokazatelj depresivnog stanja.
Osoba koja trpi mobing je podložna i sagorijevanju na poslu obzirom na to da je svakodnevno izložena hroničnom stresu. Stalni pritisak se negativno odražava i na koncentraciju što u velikoj mjeri otežava obavljanje poslovnih i privatnih zadataka.
Žrtva je gotovo uvijek emocionalno iscrpljena, ima utisak da je “sagorila iznutra” i da više nema kapaciteta, volje i želje za radom.
Ukoliko se mobing ne prepozna na vrijeme i žrtvi ne pruži neophodna zaštita, sigurnost i razumijevanje posljedice po mentalno zdravlje mogu biti ozbiljne, trajne i dugoročne.
Jasno je da mobing na radnom mjestu nije samo pitanje profesionalne efikasnosti, već i duboko pitanje mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Zaposleni koji su žrtve mobinga moraju dobiti adekvatnu podršku, kako bi se spriječile dugoročne posljedice i poboljšalo njihovo mentalno zdravlje.
Bilo bi od velikog značaja da sve radne organizacije, bez izuzetka, aktivnije počnu preduzimati mjere u prevenciji mobinga i omogućavanju zdravog, podržavajućeg i sigurnog radnog okruženja.
Ukoliko smatrate da ste žrtva mobinga važno je da ne ignorišete svoje osećaje i patnju sa kojom se suočavate. Psihoterapija može biti ključan korak ka razumijevanju situacije u kojoj se nalazite i prevazilaženju psiholoških posljedica.
Autor: Dajana Kovačević, diplomirani psiholog i psihoterapeut
(Tekst je realizovan u saradnji sa Udruženjem građana psihološko savjetovanje „Alba“, povodom Sedmice mentalnog zdravlja)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu