kao specijalista psihijatrije s višegodišnjim iskustvom, danas želim da vam približim jedan često pogrešno shvaćen fenomen u psihijatriji akutnu reakciju na stresor. Razumijevanje ovog poremećaja može pomoći mnogima da prepoznaju simptome kod sebe ili svojih bližnjih i da potraže potrebnu pomoć.
Šta je to akutna reakcija na stresor?
Akutna reakcija na stresor, poznata i kao akutni stresni poremećaj, je privremeno stanje koje se razvija kao odgovor na izuzetno stresan ili traumatičan događaj.
Ovaj poremećaj se obično javlja unutar nekoliko minuta do nekoliko sati nakon događaja i traje do nekoliko dana.
Glavni simptomi uključuju intenzivan osjećaj straha, bespomoćnosti ili užasa, što može značajno ometati svakodnevno funkcionisanje.
Kako prepoznati akutnu reakciju na stresor?
Prepoznavanje simptoma akutne reakcije na stresor može pomoći u pravovremenom traženju pomoći. Evo nekoliko ključnih znakova:
– Intenzivni emocionalni odgovori: Osoba može doživjeti iznenadnu i snažnu emocionalnu reakciju poput panike, straha ili tuge.
– Fizički simptomi: Mogu se javiti ubrzano disanje, znojenje, drhtavica ili ubrzan rad srca.
– Mentalna konfuzija: Osoba može osjećati dezorijentaciju, poteškoće u koncentraciji ili osjećaj nestvarnosti.
– Izbjegavanje podsjetnika: Osoba može izbjegavati situacije, mjesta ili ljude koji je podsjećaju na traumatični događaj.
– Promjene u ponašanju: Može se javiti nesanica, iritabilnost ili hiperaktivnost.
Kao što je poznata američka spisateljica Maya Angelou rekla: “Možda ne možete kontrolisati sve događaje koji vam se dešavaju, ali možete odlučiti da vas oni ne umanje.” Ova misao naglašava važnost suočavanja sa stresom na način koji vam omogućava da zadržite svoju snagu i integritet.
Primjer iz prakse
Jedna od mojih pacijentkinja, zvaćemo je Marija, doživjela je tešku saobraćajnu nesreću. Nakon nesreće, Marija je počela osjećati intenzivan strah i izbjegavala je vožnju automobilom. Imala je česte noćne more i poteškoće sa spavanjem. Kroz terapiju smo radili na prepoznavanju i prihvatanju njenih emocija, te razvijanju strategija za suočavanje sa stresom. Marija je postepeno povratila svoju sigurnost i danas uspješno upravlja svojim strahovima.
Kako se nositi s akutnom reakcijom na stresor?
– Medikacija i psihoterapija: Medikamentozna terapija koju propisuje psihijatar je prvi izbor u liječenju. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) može pomoći osobama da razviju strategije za suočavanje sa stresom i smanjenje simptoma.
– Relaksacija i samopomoć: Tehnike relaksacije, poput dubokog disanja i meditacije, mogu pomoći u smanjenju fizičkih simptoma stresa.
– Podrška okoline: Prva pomoć dolazi iz bliske okoline. Podrška porodice i prijatelja može biti ključna u prvih nekoliko dana.
Nadam se da će vam ove informacije pomoći da bolje razumijete akutnu reakciju na stresor i da potražite stručnu pomoć ukoliko prepoznate simptome kod sebe ili svojih bližnjih.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić,
vaš psihijatar
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu