Janja simbol saživota Bošnjaka i Srba: Posao i egzistencija zajednički problem
Janja je mjesto u koje se vratilo najviše predratnog bošnjačkog stanovništva, što ga čini najvećim povratničkim naseljem u Bosni i Hercegovini.
Janja je mjesto u koje se vratilo najviše predratnog bošnjačkog stanovništva, što ga čini najvećim povratničkim naseljem u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, rekla je da u BiH ne postoji potreban nivo razmumijevanja između naroda, a tome su doprinijeli i pojedini međunarodni predstavnici svojom tendencioznom politikom usmjerenom protiv Republike Srpske.
„Ne može više ovako! Država mora nešto da uradi, inače…“ I onda slijede apokaliptičke prognoze: izumrijećemo, propašćemo…
Katastrofa iz 2014, kada je poljoprivreda u Srpskoj pretrpjela 61 milion KM štete, neće se ponoviti, tvrde u nadležnom ministarstvu, ali priznaju da su planirane mJere zaštite nedovoljne.
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, hidrolog Čedomir Crnogorac iznio je niz paušalnih, netačnih i proizvoljnih ocjena o uticaju malih hidroelektrana na vode i životnu sredinu, tvrde vlasnici elektrana u reagovanju na izjave porofesora Crnogorca za srpskainfo.com.
Uz klimatske promjene, na učestalu opasnost od poplava utiče i masovna izgradnja malih hidroelektrana, bez temeljitog istraživanja njihovog uticaja na okolinu.
Prema informacijama Civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, vodostaj rijeke Bosne još uvijek je viši nego što je uobičajeno, ali u opadanju.
Rijeka Tinja poplavila je oko stotinu hektara poljoprivredog zemljišta u mjesnoj zajednici Špionica kod Srebrenika i prodrla u dvorišta 7 objekata, rečeno je u opštinskoj Civilnoj zaštiti.
Za sisteme navodnjavanja u Republici Srpskoj obezbjeđeno je pet miliona maraka, a Vlada RS sa 40 odsto novca subvencioniše poljoprivrednicima nabavku opreme.
Sava u selima kod Gradiške – Vrbaškoj, Bistrici, Gašnici i Orahovi ubrzano se povlači, ali stanovnici ovih sela tek sada uviđaju razmjere štete od poplave.
Maloljetni D.S. (14) teško je povrijeđen u eksploziji ručne bombe u selu Barakovac, na području Čelinca, saznaje srpskainfo.com.
Radenko Reljić, načelnik opštine Kozarske Dubice zatražio je reviziju rekonstrukcije savskog nasipa, te potpuni završetak ovih poslova u području Mlinarica, gdje je vanrednim naporima spriječena poplava širokih razmjera.
Stare kuće u kojima odavno niko ne živi, zapuštene i zaboravljene, svjedoče o davnašnjim vremenima kada su njihovi graditelji pobjeđivali nabujalu Savu i okruženi vodom živjeli većim dijelom godine.
Mada su milioni maraka uloženi u učvršćivanje nasipa i regulaciju rijeka, Republika Srpska bi tek 2021. mogla biti spremna da, uz malo sreće, spriječi katastrofu kakva se desila 2014.
Udruženje “Čuvari kulture” započelo je “kraudfanding” kampanju prikupljanja sredstava kojim bi udruženje pomoglo rad i opstanak malih zanatskih proizvođača rukotovorina.
Akcija na popravci savskog nasipa u Mlinaricama kod Kozarske Dubice večeras je završena, potvrdio je za Srpskainfo.com, portal EuroBlica Radenko Reljić, načelnik Kozarske Dubice.
Stanje nasipa u Mlinaricama kod Kozarske Dubice koji je juče bio najkritičnije mjesto na Savi u ovom kraju je sanirano u najvećoj mjeri, a ovaj posao biće u potpunosti dovršen do kraja dana, rekao je Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS danas u Gradiški.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, posjetio je danas kritičnu tačku savskog nasipa u Mlinaricama kod Kozarske Dubice, gdje je konstatovao da je prošla opasnost od probijanja tog dijela nasipa.
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković, posjetio je danas klizište u Velikom Palančištu kod kuće vlasnika Pere Miočinovića, kako bi sa saradnicima na terenu sagledao sve razmjere štete i mogućnosti saniranja.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Vlada Republike Srpske od poplava 2014. godine više od 150 miliona KM uložila u odbrambene nasipe, pročišćavanje kanala, postavljanje i rehabilitaciju crpnih pumpi.