Sjetva uljane repice u Semberiji je završena gdje je ove godine posijano više od 600 hektara oranica.
Berba kukuruza u Semberiji, gdje je proljetos zasijano 28,5 hiljada hektara, je u punom jeku.
Berba kukuruza u Pomoravlju, Resavi i Levču, se zahuktava, a prinosi su 10 tona po hektaru, izjavio je danas stručni savjetodavac za ratarstvo Poljoprivredno stručne savjetodavne službe za Pomoravski okrug u Jagodini Miodrag Simić.
Prinos kukuruza je oko 10 tona po hektaru i ovo je, što se tiče ove kulture, jedna od najboljih godina, jer se prosječan prinos uglavnom kretao od 6 do 8 tona po hektaru, rekao je Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić izjavio je da je proizvodnja kukuruza u Srpskoj ove godine veoma dobra, sa prinosom od šest do 14 tona po hektaru, što je višestruko veći prinos od uobičajenog.
U Semberiji je u toku berba kukuruza čiji je rod nadprosječan, rekao je rukovodilac vladinog Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić.
Oboljenje crvenilo kukuruza u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve, a osim parcela uz rijeku Drinu, u selima Amajlije, Golo Brdo, Kojčinovac, Janja – gdje je prisutna u posljednjih desetak godina, bolest se proširila i na druga područja.
Nestanak bukovih šuma, prepolovljeni poljoprivredni prinosi, češće epidemije tropskih bolesti: klimatski je scenario koji očekuje Srbiju do kraja 21.vijeka.
Povoljne vremenske prilike pozitivno su se odrazile na rast kukuruza u Zvorniku, gdje se po procjenama stručnjaka očekuje prinos od pet do šest tona po hektaru.
Poljoprivrednici koji su na području opštine Novi Grad zasijali kukuruz mogu da očekuju dobar prinos, rekla je Srni šef opštinskog Odsjeka za poljoprivredu Olivera Popović. Kukuruz je na području opštine Novi Grad zasijan na oko 2.000 hektara, a ostale ratarske kulture na oko 3.500 hektara.
Duvanari iz Semberije i Posavine nadaju se da će ova godina biti bolja od prethodne, a proizvodnja isplativija.
Česte padavine i visoka vlažnost vazduha ne pogoduju uzgoju povrća, voća i vinovoj lozi, jer su izloženi gljivičnim oboljenjima i bakteriozama.
Žetva strnih žita u prijedorskoj regiji je uglavnom završena, a zbog nepovoljnih vremenskih prilika loš je kvalitet pšenice.
U Rogoljima je danas održana 9. etno-manifestacija “Rogoljska žetva 2018”, na kojoj je veliki broj posjetilaca imao priliku da vidi prezentaciju starih običaja kosidbe i vršidbe žita.
Žetva pšenice na području Brčko distrikta, prekidana čestim kišama, završena je do sada na 50 odsto od ukupno 3.600 hektara.
Izuzetno kišan kraj proljeća i početak ljeta doveli su u pitanje proizvodnju žitarica, povrća i voća, što će se, kako poručuju poljoprivrednici, odraziti na ponudu ovih proizvoda na tržištu.
U Republičkom hidrimeteorološkom zavodu kažu da je žetva strnih žita u toku, ali da u nekim područjima zbog nepovoljnih vremenskih prilika još nije počela.
U Republici Srpskoj pšenicom je zasijano 47.000 hektara i njen kvalitet i zdravstveni status je zadovoljavajući, izjavio je danas pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić.
Skoro pet miliona maraka iz budžeta Agencije za agrarna plaćanja, ove godine predviđeno je za kapitalna ulaganja u stočarsku i biljnu proizvodnju, preradu poljoprivrednih proizvoda i nabavku mehanizacije.
Loša podsticajna politika, nezaštićeno tržište, niske otkupne cijene – samo su neki od razloga zbog kojih poljoprivrednici u BiH mahom odustaju od bavljenja zemljoradnjom, stočarstvom i voćarstvom.