Koje stvari su ključne za jak imunitet i kako mi možemo da doprinesemo što snažnijoj odbrani organizma od virusa i bakterija, objasnio je prof dr. Borislav Kamenov, imunolog.
Kada su se konačno sreli, ni Karson ni Kejd, najbolji drugari, nisu mogli da sakriju oduševljenje i uzbuđenje, pa je pala i poneka suza.
U sudaru novog virusa korona s drugim respiratornim infekcijama koje se javljaju u jesen, poput gripa, može doći do pogoršanja epidemiološke situacije, upozorenja su epidemiologa, kako u Srpskoj, tako i šire.
U Poliklinici je pripremljen poseban prostor za preglede i lječenje djece predškolskog i školskog uzrasta sa simptomima akutnih respiratornih infekcija, koji su pozitivni na virus korona ili za koje se sumnja da su zaraženi, potvrđeno je u Domu zdravlja Banjaluka.
U vrijeme epidemije korona virusa svi se plaše, ali nije svaki kašalj ili kijavica kovid 19. Kašalj je simptom da ne postoji normalni kašalj, kaže za RTS doktorka Danijela Jevtić i ističe da on uvek upozorava na nešto.
Ni u jednom momentu nismo stali sa testiranjem. Opredijelili smo se za tu strategiju i vidite da povećavamo taj broj i za do 1.000 ljudi dnevno. Da manje testiramo imali bismo manje zaraženih. Želimo svakog da nađemo, ko ima simptome, ko je sumnjiv, da odradimo svoj dio posla i ako nema simptome da na vrijeme znamo da spriječimo prenošenje – rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar gostujući u jutarnjem programu TV Pink.
Medicinske studije u Evropi o djeci oboljeloj od korone su rijetke. Simptomi su uglavnom blagi. Pojedina djeca koja su se testirala na korona virus nisu pokazivala simptome.
Pacijenti koji su u posljednjih nekoliko nedjelja oboljeli od korone, bore se sa virusom i do tri nedjelje, dakle, duže nego ranije, a simptomi bolesti Covid-19 su raznolikiji nego na početku epidemije, smatraju epidemiolozi i imunolozi. Oni napominju da građani ne treba da misle da je svaki bol u grlu ili kašalj znak korone.
Većina djece ima blage simptome korona virusa, rezultati su ovo istraživanja sprovedenog u Evropi. Četvero od 582 djece koja su bila nadgledana umrla su od korona virusa, a dvoje od njih imalo je neku drugu hroničnu bolest.
Medicinske studije u Evropi o djeci oboljeloj od Kovida-19 su rijetke. Preminulo je četvoro od 582 djece, od čega je dvoje imalo prateće bolesti.
Nisam više mogla izdržati, molila sam doktore i medicinske sestre da isključe aparate na koje sam bila priključena kako bi me održavali na životu. Proživljavala sam nešto nestvarno, nešto što je teško shvatiti onome koji nešto takvo nikada nije doživio.
Pulmolog i član Kriznog štaba Branimir Nestorović gostujući u jutranjem programu na televiziji Prva izjavio je da po smanjenju obima restriktivnih mjera potrebno je da zadržimo određen nivo ličnih preventivnih mjera, ali da će najveći problem biti – teretane.
Devetogodišnji dječak koji se zarazio korona virusom nije prenio virus ni na jednu osobu s kojom je bio u kontaktu, a bio je u kontaktu s više od 170 ljudi, pokazuje to istraživanje koje je proučavalo mogu li djeca biti prenosioci virusa.
Marika Engi (62) iz Subotice preminula je u Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu od posljedica Covida-19, ali niko od njenih bližnjih ne zna kada i gdje se zarazila.
Osim što će lijepo vrijeme mnoge ljude izazvati da prekrše pravila i izađu iz kuće i kad to ne bi smjeli, proljeće donosi još jedan izazov u borbi sa epidemijom korona virusa, a to su alergije, koje pojačavaju rizik od širenja zaraze.
Glavni simptomi korona virusa su temperatura, umor i suv kašalj. Međutim, kako je ovo nov virus, stručnjaci tek uče o svemu, i moguće je da se Covid-19 pojavi bez ovih glavnih simptoma.
Ako djeca primijete da pravite zalihe hrane i drugih kućnih potrepština, mogu se uspaničiti, stoga budite taktični.
U Velikoj Britaniji devetomjesečnoj bebi dijagnostikovan je korona virus. Maleni Kasijan Kots je nekoliko dana imao temperaturu i mučila ga je prehlada, kada su ga zabrinuti roditelji Miroslava i Kalum odveli u bolnicu.
Iz Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske predočena je lista mjera za koje smatraju da mogu da budu od pomoći svima u borbi protiv virusa korona, a odnose se na ponašanje vjernika i sveštenstva u hramovima.
Manje-više, svako od nas se makar jednom u životu “junačio” te je umjesto da prehladu i grip liječi onako kako je propisano odlučio da zaražen ide na posao, fakultet, jednostavno rečeno, da se kreće. Danas, kada imamo proglašenu globalnu pandemiju virusa korona, potrebno je, čini se, više nego ikada čuvati prvenstveno svoje zdravlje, što je važan korak u čuvanju naših ukućana, kolega, pa i sugrađana.