Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (35): Melem od iđirota
Biljka iđirot (Acorus calamus) veoma je djelotvorna za brojne zdravstvene tegobe.
Biljka iđirot (Acorus calamus) veoma je djelotvorna za brojne zdravstvene tegobe.
Gavez (Symphytum officinale), volovski jezik, crni korijen ili vrani gavez, samo je dio brojnih imena kako u narodu nazivaju ovu od davnina vrlo popularnu biljku.
Vrlo često narod ljekovitim i mirisnim biljkama daje poetična imena koja nedvosmisleno ukazuju na njihov blagotvorni efekat na ljudsko zdravlje.
Đumbir, ginger (Zingiber officinalis R.), uspijeva u skoro svim zemljama tropskog područja. Raste do dva metra visine, ima velike duguljaste listove i roza cvjetove.
Čuvarkuća je biljka koja vodi porijeklo iz Meksika i raste skoro u cijeloj Evropi.
Još od starih Slovena prenose se vjerovanja o lošem, odnosno pozitivnom dejstvu pojedinih vrsta drveća, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi grana.
U mitologiji srpskog naroda zmija ima suprotna značenja: pozitivno i negativno.
Kada se u Podgorici izvađeno srce iz ubijene zmije „ušije detetu u haljinicu" doprinosi njegovom „zdravlju i snazi".
Osim srpskog, i drugi narodi vjeruju da se duša čovječja poslije smrti otjelovljuje u zmiji.
Ime Perun je nastalo od sufiksa -un ili -unj (-унь), što označava vršioca neke radnje, i korijena per, koji znači udarati, razbiti.
Vaskrsenje Hristovo centralni je događaj u cjelokupnoj hrišćanskoj istoriji koji se proslavlja uz brojne običaje u pravoslavnom svijetu i među Srbima, od kojih je najpoznatiji farbanje jaja i njihovo darivanje.
Brojni su običaji u Lijevče polju, na Vaskrs ali i danima koji prethode velikom pravoslavnom prazniku. Farbanje jaja na Veliki petak, vaskršnja darivanja i tucanja farbanim jajima zauzimaju najvažnije mjesto u lijevčanskim porodicama.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar danas obilježavaju Hristovo stradanje, Veliki petak, dan kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.
Simbol Vaskrsa su ofarbana jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, pošto su nevjernici smatrali da će on oživjeti ukoliko jaje pocrveni.
Najprije, Strasna nedjelja ne znači nikakvu strast, nikako u onom smislu kako je današnji rječnik koristi. U pitanju je stradanje, strašni događaji, patnje Isusove te posljednje nedjelje njegovog života na zemlji.
Počela je sedma, posljednja sedmica Vaskršnjeg posta, a svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako danas Veliki ponedjeljak.
Hrišćani koji vreme računaju po Gregorijanskom kalendaru danas proslavljaju najveći hrišćanski praznik, uskrsnuće Isusa Hrista.
Srbi povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika Vaskrsa farbaju jaja i to na Veliki petak.
Lasta Sofija Jović, djevojčica sa dva imena, učenica drugog razreda osnovne škole u Gradiški, buketom cvijeća dočekala je prvo proljeće u ovom kraju. Ona je rođena u Japanu a prvi razred završila je u Kini. Sada je kod djeda i bake i Brestovčini kod Gradiške.
Pacijenti često pogrešno misle da biljni preparati ne mogu naškoditi, pa su skloni samopropisivanju i samodoziranju ovih preparata, što može dovesti do brojnih posljedica.