Građani BiH skoro svakog dana svjedoče povećanju cijena u marketima i na pijacama. Za 100 KM teško da se može napuniti i jedna vrećica u marketu, a dvije kile voća, da kažemo sezonskog, koštaju od 10 do 15 KM.
Iako BiH ima bogate prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog zemljišta, povoljnih klimatskih uslove pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi prema statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija.
Med je izuzetno zdrava namirnica, ali on je visoko koncentrovan ugljeni hidrat, i nikako ga ne treba uzimati na prazan želudac, jer mnogo provocira pankreas.
Duga ljetna suša i veliki uvoz voća i povrća tokom ove godine u Bosnu i Hercegovinu povećaće cijene ovih proizvoda u narednom periodu.
Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Grad Banjaluka je tržište koje moramo da otvorimo za naše poljoprivredne proizvođače.
Natprosječno visoke temperature od početka godine ubrzale su vegetaciju povrća, pa se na pijacama širom zemlje domaće povrće našlo nešto ranije nego inače.
U vremenu trenutnih globalnih trgovinskih kretanja poljoprivredno-prehrambeni sektor predstavlja vitalni dio ekonomije zemlje. Uvozni rezultati poljoprivredno-prehrambenog sektora Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na hitnu potrebu za implementacijom politika koje će stimulirati domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Sezona prerade voća i povrća u Srpskoj polako se zahuktava, a poljoprivredni proizvođači koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, uspjeli da uzgoje kvalitetne plodove kažu da zbog niske otkupne cijene ove godine neće moći da pokriju ni osnovne troškove proizvodnje.
Znamo da izvozimo dobre proizvode, ali je pitanje kakve uvozimo. Inspektori imaju pune ruke posla, a domaći proizvođači kažu da jedemo tuđi otpad.
Iako Republika Srpska ima izuzetne potencijale za bavljenje pčelarstvom, rizičnom i nimalo jeftinom proizvodnjom, mnogi pčelari, naročito na jugu, primorani su da prodaju kompletna društva jer više ne mogu zaraditi dovoljno da bi prehranili porodicu.
Zbog dugotrajnog zadržavanja kamiona na granici u jeku sezone izvoza voća i povrća iz BiH u EU, koji se ponavlja iz godine u godinu, domaći proizvođači su ostali bez dobrog dijela inostranih kupaca. Strahuju da ništa bolje neće proći ni ovog ljeta i da su novi gubici neminovni jer rješenja za brži protok robe nema na vidiku.
U prva četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno više od 122 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od 166,4 miliona KM, te smo tako krompir uvozili iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, a jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Rusije i Italije.
Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se može prevesti preko granice, pojedini građani koji putuju u susjedne zemlje, posebno Hrvatsku, prilično su neupućeni i rizikuju paprene kazne.
Afera ozbiljno trese “Konzum” nakon što je jedan kupac u Hrvatskoj doživio šok kad je otvorio konzervu smeđeg pasulja i u njoj video veliki komad štakora.
Da velike količine hrane BiH uvozi, iako ima poljoprivredne resurse da ih sama proizvodi, poznato je odavno. Podsjećanja radi, U BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivog u FBiH oko 700 hiljada hektara, a u RS oko milion hektara.
Crveni luk iz Njemačke, krompir i bijeli luk iz Egipta, te poljske jabuke preplavili su tržne centre u Banjaluci. Domaći proizvodi mogu se naći na štandovima zakupaca na Tržnici.
Pred članicama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku će se, kako stvari stoje, naći dokument koji je posljednjih nedjelja izazivao veliku buru, a u Srbiji i Republici Srpskoj mu se oštro protive.
Prerađivači voća i povrća u Republici Srpskoj već su skrojili plan otkupa za predstojeću sezonu, ali se plaše da im konce ne pomrsi manjak sirovine na tržištu koju planiraju da pretvore u salate, sokove i džemove.
Dok će značajan broj građana prvomajske praznike iskoristiti kao svojevrstan mini odmor i otputovati na brojne destinacije širom Evrope, pa i one egzotične, a većina će ostati vjerna tradiciji i Praznik rada provesti na nekim od omiljenih izletišta.