Nije najstariji u Banjaluci, ali je bio jedan od najmodernijih hotela u Kraljevini Jugoslaviji i imao je sva čuda tehnike, poput lifta, telefona i kino sale.
Milka Kočić (djevojački Vukomanović), supruga Petra Kočića, bila je jedna od prvih pismenih žena iz čelinačkog kraja.
Najava da će večeras biti otvorena obnovljena Kuća Milanovića, kako navode iz Gradske uprave "najstarija kuća u Banjaluci", izazvala je rasprave među Banjalučanima.
Početkom 20. vijeka, samo pet godina nakon što su legendarna braća Limijer patentirala izuma kolor-fotografije, u Banjaluci su snimljene prve "slike u boji". One se danas čuvaju u u Muzeju Alberta Kana u Parizu.
Petar Kočić, književnik i narodni tribun, umro je 1916. godine u Beogradu gdje je sahranjen na jednom starom groblju. Zašto jedna od najčuvenijih ličnosti iz krajiške (bliže i dalje) istorije nije i sahranjena u Banjaluci i danas je jedno od otvorenih pitanja.
Ime Petra Kočića ovih dana se često spominje, uglavnom povodom kontroverznih priprema za narodni zbor, koji nosi njegovo ime. A kako je Kočić provodio vrijeme u Banjaluci početkom 20. vijeka i da li su to bile najsretnije godine u njegovom životu, punom stradanja i izazova?
Sarajevski atentat dogodio se na današnji dan, na veliki srpski pravoslavni praznik Vidovdan, 28. juna 1914. godine u Sarajevu. Tada su članovi organizacije “Mlada Bosna” ubili nadvojvodu Franca Ferdinanda, austrougarskog prestolonasljednika i njegovu suprugu Sofiju.
Sve kulturne institucije, Arhiv Republike Srpske, Narodna i Univerzitetska biblioteka, Muzej savremene umjetnosti, Dječije pozorište, su prezent jedne države, Republike, ali i pored truda, nisu dovoljno propraćene sa svojom aktivnošću.
Možete li zamisliti da je prije samo 140 godina Gospodska ulica, biser urbane Banjaluke, bila obična prigradska bara, na kojoj su se zimi, kad se ona zaledi, klizala banjalučka dječurlija. A onda je sve promijenio jedan dođoš.
Ako je vjerovati zvaničnim podacima, u Vladi Republike Srpske angažovano je 22 savjetnika, što onih koji su angažovani kod premijera, što onih koji svoje savjetničke usluge naplaćuju u kabinetima aktuelnih ministara.
Bio sam iskreno obradovan kada sam saznao da ste pronašli rješenje za parcelu oko nekadašnjeg bioskopa "Kozara" i da se u taj prostor neće ugurati još jedna predimenzionirana zgrada, glasi početak otvorenog pisma istoričara dr Zorana Pejašinovića upućenom gradonačelniku Drašku Stanivukoviću.
Na posljednoj održanoj sjednici Skupštine Banjaluke, na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića, odlučeno je da Grad dobije prvu sportsku gimnaziju.
Na Jutjub kanalu banjalučkog Filmskog kluba ”Osmica” nedavno je publikovan drugi dio dokumentarnog filma ”Bosna koja je prošla”, čiji je autor Aleksandar Bojko, a pokretne slike je spasio i za objavljivanje pripremio neumorni kino amater Goran Barać.
Kad kažete "Titanik" većina ljudi će se sjetiti čuvenog broda tragične sudbine i Oskarima ovjenčanog filma o njegovom potonuću. Ali, za starije Banjalučane Titanik je velika stambeno poslovna zgrada, nekad ponos Banjaluke, koja je potonula u katastrofalnom zemljotresu 1969. godine.
Bio je kišni četvrtak, 27. maja 1925. godine. Profesor Dragutin Kokanović je u Realku pozvao „veći broj građanstva”, vjerovatno i kolega.
Puno ime bilo mu je Robert Vendela Smit, a u vojsci su ga svi znali po nadimku – Vendi. Bio je pilot, a u RAF-u nosio je broj 184991. On je čovjek koji je bombardovao Banjaluku.
Uskoro u banjalučkom “Kupusištu” počinje izgradnja Parka ćirilice, a Zoran Pejašinović, istoričar, objasnio je putem društvenih mreža ko je zapravo idejni tvorac ovog parka.
Kako je izgledala Banjaluka prije skoro 90 godina, kad su djevojke prale veš na Vrbasu, a gospoda šetala Gospodskom u najrazličitijom odorama: od onih starinskih sa fesovima i turbanima, do ancuga i kravata po evropskoj modi?
Zaslugom Gorana Baraća, na Jutjubu je osvanuo film o staroj Banjaluci.
Na današnji dan, prije tačno 530 godina, prvi put je u jednom spisu spomenuto ime grada Banjaluka.