Masti sadrže masne kiseline koje se nazivaju “esencijalnim” jer tijelo ne može proizvesti te hranjive materije i vaše će zdravlje biti ugroženo ako ne jedete dovoljno masti. S druge strane, konzumiranje previše masnoća može dovesti do nekih neželjenih posljedica.
Za dobro zdravlje moramo balansirati makronutrijente, kažu nutricionisti.
– Kao nutricionista koji se bavi svim namirnicama, podstiče svoje klijente da u svakom obroku jedu ravnotežu masti, ugljikohidrata i proteina – kaže registrovana nutricionista Džesika Džons.
Izvori prehrambenih masti bogati hranjivim materijama, poput orašastih plodova, sjemenki, masne ribe i avokada, mogu imati pozitivne učinke na cjelokupno zdravlje.
Međutim, baš kao i previše bilo čega, vježbe za tijelo, ugađanja ljudima i drugih dobrih stvari – čak i dobre masti mogu biti loše za vas u prekomjernoj količini.
Odrasli bi trebali ograničiti ukupni unos kalorija iz masti i ulja na 20 do 35 odsto dnevnog unosa kalorija, prema Smjernicama o prehrani za Amerikance. Zasićene masti bi trebale činiti samo oko 10 odsto ili manje dnevno unesenih kalorija.
Evo što se može dogoditi vašem tijelu ako jedete previše masnoće, tvrde nutricionisti.
Povećan holesterol
Poznato je da određene vrste masti povećavaju razinu holesterola u krvi.
– Zasićene masti, poput onih koje se nalaze u punomasnom mlijeku i crvenom mesu, trebale bi se konzumirati u malim količinama jer mogu povisiti LDL ‘loš’ holesterol”, kaže registrovana nutricionista Ejmi S. Margiles.
Transmasti ili djelimično hidrogenirana ulja, koja se nalaze u prženoj hrani, tijestu za picu, krekerima i pekarskim proizvodima, takođe uzrokuju da vaše tijelo proizvodi više lipoproteina niske gustoće. To je holesterol koji se može nakupiti na stijenkama vaših krvnih žila, uzrokujući njihovo sužavanje i otvrdnjavanje, ugrožavajući protok krvi u dijelovima vašeg tijela.
Možete se udebljati
Uzimanje previše masnih kalorija može uzrokovati debljanje.
– Mast je kalorična s 9 kalorija po gramu u poređenju s ugljikohidratima i proteinima, koji sadrže 4 kalorije po gramu, kaže registrovana nutricionistica Meri Virc.
Ako pojedinac konzumira previše masti, može doći do prekomjernog unosa kalorija i kasnijeg debljanja.
Istraživanja takođe podupiru ovu ideju. Velika kineska studija iz 2020. u Nutrients, na primjer, povezala je prehranu bogatu mastima s povišenom tjelesnom težinom, indeksom tjelesne mase i povećanim rizikom od prekomjerne težine i pretilosti. Ali pretjerano konzumiranje ugljikohidrata takođe može uzrokovati pretilost. Ugljikohidrati, posebno prerađeni ugljikohidrati koji sadrže malo ili nimalo vlakana, povisuju šećere koji stimulišu hormon inzulin, koji podstiče skladištenje masti.
Povećavate rizik od srčanih bolesti
Mnogo je kontroverzi oko zasićenih masti i srčanih bolesti, ali Američko udruženje za srce (AHA) ostaje pri svojoj dugogodišnjoj preporuci da se ograniči konzumacija crvenog mesa, sira, maslaca, tropskih ulja poput palminog i kokosovog ulja i drugih izvora zasićenih masti.
– Nije da su neprijatelji vašem tijelu, ali mogu povisiti vaš loš LDL kolesterol. Često kad neko jede previše zasićenih masti, to može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući veći rizik od srčanih bolesti, dodaje, piše Klix.
Možete riskirati moždani udar
Moždani udar je sličan srčanom udaru. U srčanom udaru, dotok krvi u vaše srce je blokiran, ali do moždanog udara dolazi kada je dotok krvi u mozak blokiran. Vaša prehrana jedan je od faktora načina života koji mogu uticati na rizik od srčanog ili moždanog udara. Ovdje opet, vrsta masti i količina koju konzumirate mogu igrati ulogu u tome hoćete li dobiti zaštitnu prednost protiv moždanog udara ili povećati rizik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu