Statistike su zapanjujuće. Depresija i anksiozni poremećaji svake godine koštaju globalnu ekonomiju nevjerovatnih 1 trilion dolara zbog izgubljene produktivnosti. Uz to, ove bolesti su vodeći uzrok invaliditeta širom svijeta, dok se na radnom mjestu često manifestuju kroz odsustva i, možda još češće, kroz prisutnost bez produktivnosti fenomen poznat kao „presenteeism“. Ljudi dolaze na posao, ali ne mogu da obavljaju svoje zadatke kako treba zbog psihičkog opterećenja.
Mentalno zdravlje na radnom mjestu: zašto je važno?
Kada pričamo o mentalnom zdravlju, često se fokusiramo na pojedinca i njegove lične borbe. Međutim, mentalno zdravlje zaposlenih direktno utiče na cjelokupno poslovno okruženje. Zaposleni koji se suočavaju sa depresijom ili anksioznošću teže obavljaju svakodnevne zadatke, imaju problema s koncentracijom i motivacijom, i skloni su većem broju grešaka. To može rezultirati gubitkom produktivnosti, ali i povećanom stopom grešaka, što dodatno opterećuje timove i čitave organizacije.
Ipak, postoji svijetla strana ove priče – ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenih može donijeti značajne koristi. Organizacije koje prepoznaju važnost mentalnog blagostanja ne samo da smanjuju troškove vezane za odsustva s posla, već podstiču radnu atmosferu u kojoj se zaposlenici osjećaju podržano i cijenjeno. To stvara produktivnije, lojalnije i motivisanije timove.
Uloga poslodavaca: Stvorite okruženje koje podržava mentalno zdravlje
Poslodavci igraju ključnu ulogu u podršci mentalnom zdravlju svojih zaposlenih. Fleksibilnost u radnom vremenu, mogućnost rada od kuće, te razvijanje kultura u kojima se otvoreno razgovara o mentalnom zdravlju – to su samo neki od koraka koje svaka organizacija može preduzeti. Kada poslodavac stvori sigurno okruženje u kojem zaposleni osjećaju da mogu govoriti o svojim borbama, bez straha od stigme ili osude, otvara se prostor za prevenciju ozbiljnijih problema.
Kako mentalno zdravlje utiče na produktivnost?
– Zaposleni koji se bore s depresijom često se suočavaju s nedostatkom energije i gubitkom motivacije. To vodi ka povećanju broja grešaka, ali i do smanjenog radnog angažmana.
– Anksiozni poremećaji često izazivaju nemogućnost fokusa na zadatke, jer se um stalno bavi strahovima i brigama. Zbog toga je smanjena efikasnost, a svaki zadatak postaje izazov.
– Hronični stres, koji nije prepoznat ili tretiran, može rezultirati fizičkim simptomima kao što su glavobolje, nesanica i bolovi, što dodatno ometa radnu sposobnost.
Zato je od ključne važnosti da radno okruženje postane mjesto gdje su mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje prioritet.
Šta poslodavci mogu učiniti?
1. Edukacija zaposlenih i menadžmenta o mentalnom zdravlju. Prvi korak ka promjeni je podizanje svijesti. Poslodavci mogu organizovati radionice ili predavanja o prepoznavanju simptoma mentalnih poremećaja i načinima na koje se može pružiti podrška kolegama.
2. Fleksibilnost i razumijevanje. Fleksibilno radno vrijeme i mogućnost prilagođavanja radnih zadataka u skladu s potrebama zaposlenih može značajno smanjiti nivo stresa i osjećaj pritiska.
3. Pružanje resursa za podršku. Zaposleni moraju znati da imaju pristup resursima koji im mogu pomoći – bilo kroz programe podrške mentalnom zdravlju unutar kompanije, ili kroz osiguranje i podršku u pronalaženju stručne pomoći.
4. Stvoriti kulturu otvorenosti. Kao što je poznati psihijatar Viktor Frankl jednom rekao: „Između podražaja i reakcije postoji prostor. U tom prostoru leži naša moć da izaberemo svoju reakciju.“ U radnom okruženju, stvaranje prostora za otvorenu komunikaciju o mentalnom zdravlju može pomoći zaposlenima da pronađu načine kako da bolje upravljaju svojim stresom i emocijama.
Vrijeme je da prioritizujemo mentalno zdravlje u radnom okruženju
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2024. donosi poruku koju ne smijemo ignorisati: „Vrijeme je da prioritizujemo mentalno zdravlje na radnom mjestu.“ Radno okruženje mora postati mjesto gdje zaposlenici ne samo da ostvaruju profesionalne ciljeve, već i nalaze podršku za svoje emocionalne potrebe. Poslodavci koji prepoznaju ovu potrebu stvoriće ne samo produktivniju radnu snagu, već i srećnije, lojalnije zaposlene.
Zato, neka nam ovaj oktobar bude podsjetnik na važnost brige o mentalnom zdravlju – kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini. Jer srećan, psihički stabilan radnik nije samo produktivniji; on je i osnova zdravog i uspješnog poslovanja.
Ako vi ili neko u vašem okruženju osjeća pritisak i bori se s mentalnim izazovima, ne ustručavajte se potražiti pomoć. Otvoren razgovor može biti prvi korak ka oporavku i srećnijem životu.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, Specijalista psihijatrije
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu