Ovo stanje se očituje kroz teškoće u komunikaciji, ponavljajuće i stereotipne radnje, ali se za razliku od klasičnog autizma može tretirati i preokrenuti adekvatnim intervencijama.
Simptomi digitalnog autizma uključuju slabo razvijen govor, teškoće u komunikaciji, nedostatak socijalnih vještina, ponavljajuće radnje i slabiju pažnju.
Djeca često ne odgovaraju na svoje ime, ne uspostavljaju kontakt očima i ne komuniciraju svoje potrebe ni verbalno ni neverbalno. Prema istraživanjima, sve više djece pokazuje simptome digitalnog autizma prije treće godine života.
Zavisnost od ekrana uzrokuje prekomjernu stimulaciju dječijeg mozga, što dovodi do stresa i problema u razvoju.
Nedavno sam imao priliku raditi sa dječakom koji je od šestog mjeseca života bio izložen mobilnom telefonu i tabletu. Iako je bio vesele naravi, nije se igrao igračkama i imao je vrlo slabo razvijene govorno-jezične sposobnosti.
Roditelji su reagovali kada dijete, tada trogodišnjak, nije podiglo pogled s ekrana u opasnoj situaciji. Nakon dvije godine logopedske i rehabilitacijske terapije, dječak je usvojio uredne razvojne obrasce.
Sprječavanje virtualnog autizma zahtijeva nekoliko ključnih koraka koje roditelji mogu preduzeti za zdrav razvoj djece.
Neki koraci su:
– Postavljanje ograničenja vremena pred ekranom: Roditelji trebaju postaviti jasna pravila o vremenu koje dijete smije provesti pred ekranom. Djeca mlađa od tri godine ne bi trebala provoditi više od jednog sata dnevno pred ekranima. Ova ograničenja pomažu u sprečavanju prekomjerne stimulacije dječjeg mozga.
– Odabir primjerenog sadržaja: Roditelji trebaju birati obrazovne i interaktivne programe koji potiču učenje i razvoj, umjesto pasivnog gledanja crtića ili igranja video igrica. Kvalitetan sadržaj može pomoći djeci da nauče nove vještine, dok neprimjeren sadržaj može imati negativan učinak.
– Promicanje fizičke aktivnosti: Fizička aktivnost je ključna za zdrav razvoj djece. Roditelji trebaju poticati djecu da se bave različitim fizičkim aktivnostima kao što su igra na otvorenom i sportske aktivnosti. Fizička aktivnost pomaže u razvoju motoričkih vještina i doprinosi boljem mentalnom zdravlju.
– Aktivno uključivanje u djetetove aktivnosti: Roditelji igraju ključnu ulogu u prevenciji virtualnog autizma svojim aktivnim uključivanjem u djetetov svakodnevni život. To podrazumijeva zajedničko vrijeme provedeno u igri, čitanju i razgovoru. Aktivno uključivanje pomaže djeci da razviju socijalne vještine i emocionalnu povezanost.
– Uloga roditelja: Roditelji trebaju pokazati djeci kako odgovorno koristiti ekrane, odrediti pravila i biti dosljedni u njihovom provođenju. Takođe, roditelji trebaju biti svjesni vlastitog ponašanja pred ekranima, jer djeca uče po uzoru na odrasle.
Prevencija i intervencija u slučaju virtualnog autizma zahtijevaju postavljanje ograničenja vremena pred ekranom, odabir kvalitetnog sadržaja, promicanje fizičke aktivnosti i aktivno uključivanje roditelja.
Pravovremene mjere i podrška mogu pomoći djeci da se vrate na uredan razvojni put i spriječe negativne posljedice prekomjernog korištenja ekrana.
Srdačno vaš,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, specijalista psihijatar
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu