Pokazalo je to istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije provedeno u 130 zemalja od juna do avgusta ove godine.
Ovo istraživanje pruža prve globalne podatke koji pokazuju razarajući uticaj pandemije na pristup uslugama mentalnog zdravlja i naglašava hitnu potrebu za povećanim finansiranjem, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. oktobra.
Više od 60 odsto zemalja izvijestilo je o prekidu rada službi za mentalno zdravlje za ranjive grupe, uključujući djecu i adolescente – 72 odsto, starije odrasle osobe – 70 odsto i žene kojima su potrebne antenatalne ili postnatalne usluge – 61 odsto. Sa poremećajima u savjetovanju i psihoterapiji saučilo se 67 odsto zemalja, rezultati su istraživanja.
Osim toga, više od trećine zemalja zabilježilo je prekide hitnih intervencija, uključujući usluge za ljude koji imaju napade, dok je 30 odsto zemalja izvijestilo je o prekidu pristupa lijekovima za mentalne, neurološke i poremećaje u vezi s korištenjem droga.
U otprilike tri četvrtine zemalja evidentirani su barem djelomični prekidi u pružanju usluga mentalnog zdravlja u školi i na radnom mjestu.
– Svjetska zdravstvena organizacija je već ranije naglasila hronično nedovoljno finansiranje mentalnog zdravlja. Prije pandemije, zemlje su trošile manje od dve odsto svojih budžeta za mentalno zdravlje. Pandemija povećava potražnju za uslugama mentalnog zdravlja. Gubitak ljudskih života, izolacija, gubitak dohotka i strah pokreću stanja mentalne nelagode ili pogoršavaju postojeća. Mnogi se ljudi mogu suočiti s povećanom upotrebom alkohola i droga, nesanicom i tjeskobom – navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova.
Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, a u sklopu kampanje „Pokret za mentalno zdravlje“, SZO poziva svijet i na učešće u „The Big Event for Mental Health“, dosad najvećoj promotivnoj internetskoj kampanji putem koje će tražiti povećana ulaganja u mentalno zdravlje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu