Upravo tu nam može pomoći puna svjesnost/mindfulness, koja nam pomaže da umanjimo stres, poboljšamo emocionalnu regulaciju i saosjećanje, dok ujedno poboljšavamo fokus, produktivnost i otpornost.
Šta je mindfulness ili puna svjesnost?
Mindfulness se često definiše kao svjesnost sadašnjeg trenutka, bez osuđivanja. U kontekstu radnog okruženja, mindfulness bismo mogli razumjeti kao stanje u kojem smo svjesni svojih misli, emocija i poriva, koje nam omogućava da upravljamo svojim ponašanjima na način na koji mi želimo, te nam omogućava da pristupimo zadatku koji se nalazi ispred nas objektivnije i spremnije.
Zaposleni često pokušavaju da obavljaju više stvari odjednom da bi ispoštovali rokove koji se nalaze pred njima, ali radeći to, mi propuštamo mnoge informacije, nismo potpuno posvećeni zadatku i skloniji smo da pravimo greške.
Koristeći mindfulness mi učimo da prepoznajemo prioritete u moru naših zadataka, da se fokusiramo i koncentrišemo na njihovo izvršavanje, a pritom i da zadržimo smirenost.
Koji su benefiti mindfulness-a na radnom mjestu?
Vježbajući da budemo prisutniji na radnom mjestu kroz mindfulness, učimo da se posvetimo jednoj stvari u jednom trenutku. Ovo nam omogućava da manje budemo na „autopilotu“, da rješavamo jedan po jedan zadatak, što donosi osjećaj kontrole, produktivnosti i smanjuje osjećaj preplavljenosti zadacima.
Ako ispred sebe zamislimo sve zadatke kao jedno brdo koje želimo da pređemo i uporno pokušavamo da skočimo sa podnožja na sam vrh, sigurno nećemo uspjeti, bićemo frusrirani i počećemo da vjerujemo da nismo dovoljno sposobni za obavljanje datog posla.
Međutim, ako se usmjerimo na jedan zadatak u jednom trenutku, na jedan korak prema vrhu, i ostanemo fokusirani na svaki pojedinačni zadatak, na svaki korak ispred sebe, vrh nam je zagarantovan, a možda ćemo uspjeti i da uživamo u okruženju dok se penjemo ka vrhu.
Pored toga, neke studije pokazuju da vježbanje mindfulness-a na radnom mjestu povećava saosjećanje i istovremeno smanjuje agresiju, da smanjuje stres izazvan radnim zadacima, kao i da povećava zadovoljstvo poslom.
Na koji način praktikovati mindfulness u radnom okruženju?
Postoje mnogi načini kako možemo da praktikujemo mindfulness na poslu, neki od njih su sljedeći:
Usmjerite se na disanje
Jednostavna vježba disanja može imati veliki uticaj na naše mentalno stanje, a pored toga je i najneupadljivija vježba mindfulness-a na radnom mjestu. Kada god se osjećate preplavljeni zadacima na poslu uzmite minutu ili dvije da usmjerite svoju pažnju na udisaje i izdisaje i posmatrajte kako to utiče na vaše tijelo. Bilo bi dobro da udahnete duboko iz stomaka (tako da se prvo podigne stomak, a onda pluća), da zadržite dah nekoliko sekundi i onda skroz polako izdahnete, kao da želite da naduvate veeeliki balon od sapunice.
Aktivno slušanje
Vježbajte da budete potpuno svjesni i prisutni kada vam radne kolege pričaju nešto, umjesto da samo odsutno klimate glavom i čekate svoj red da progovorite. Ovo nam pomaže da utišamo svoje dijaloge u glavi i da stvorimo prostor za ono što nam drugi govore i da to obradimo na adekvatan način. Pored toga, aktivno slušanje može doprinijeti ostvarivanju boljih odnosa sa radnim kolegama, a ukoliko se radi o slušanju instrukcija za obavljanje posla, utiče na redukovanje grešaka izazvanih nerazumijevanjem datih informacija.
Prihvatite ono što ne možete da promijenite
Mindfulness na radnom mjestu karakteriše prihvatanje. Prihvatanje trenutka onakvog kakav jeste, ali prihvatanje i nas samih baš onakvih kakvi jesmo. Prihvatanje da smo pogrješivi, pa samim tim i prihvatanje da pravimo greške, može smanjiti neefikasne načine nošenja sa „neuspjehom“, kao što su poricanje i izbjegavanje, a samim tim i povećati radnu produktivnost.
Ovo su samo neki od načina kako možete da počnete da vježbate mindfulness. Ono što je važno da zapamtimo jeste da što više vježbamo, to bolji postajemo u tome, a dugoročno možemo da vidimo i konkretne benefite.
Važno je da smo posvećeni poslu i da obavljamo svoje radne zadatke, ali je još važnije da na tom putu ne izgubimo sebe i da se pobrinemo o svom mentalnom zdravlju, jer je naša odgovornost da se brinemo o njemu.
Autor: Snježana Ivanović, MA psihologije i psihoterapeut
(Tekst je realizovan u saradnji sa Udruženjem građana psihološko savjetovanje „Alba“, povodom Sedmice mentalnog zdravlja)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu