Tokom svog života, čovjek obavlja mnogo uloga koje se smjenjuju tokom raznih faza, društvenih okolnosti, sopstvenih vrijednosti i slično. Porodične, poslovne, prijateljske, rekreativne i mnoge druge … I sve ove uloge ostavljaju pečat i trag, ali i posljedice na naše mentalno zdravlje.
Ponekad pozitivne, a ponekad i negativne. Dobar dio svog života provedemo na poslu, 8 sati dnevno, 5 (najmanje) dana sedmično, preko 20 dana mjesečno, više od 10 mjeseci godišnje…. Sveukupno, 40 godina traje radni vijek. Možda čak ni sa svojim najbližima ne provodimo toliko aktivno vremena koliko ga provedemo na poslu.
S toga možemo reći, da nam je odabir zanimanja jako važan u kontekstu našeg emocionalanog blagostanja i radne produktivnosti, a radno okruženje u kojem provedemo toliko vremena trebalo bi da nam je prijatno, stimulativno i podržavajuće. Raditi posao koji volimo znači osjećati se ispunjeno, zadovoljno i motivisano. Primjenom svoga znanje, vještina, talenta doprinosimo stvaranju postignuća i osjećaja kompetencija a to itekako utiče na naše samopouzdanje. I to nas onda podstiče da i dalje učimo, rastemo razvijamo se, postižemo više.
Rad je dakle svrsishodan za nas sa mnogo aspekata, sa aspekta socijalne uključenosti, ličnog i profesionalnog ostvarenja i šire društvene dobrobiti. Tako bi trebalo biti…
Moderno društvo pridaje sve veći značaj mentalnom zdravlju na radnom mjestu pa ipak svjedoci smo da u zadnje vrijeme sve češće, posao se stavlja u negativan kontekst sa sve češćim negativnim posljedicama po naše mentalno zdravlje. Ljudi su stalno pod stresom, umorni, iscrpljeni i nezadovoljni.
Zašto je to tako?
Kao što smo već rekli, veoma mnogo vremena provodimo na poslu i od kvaliteta radnog okruženja zavisi i kvalitet našeg psihološkog blagostanja. Ali i obrnuto… Ukoliko je naše osmočasovno radno vrijeme ispunjeno stresom, to ostavlja ozbiljne posljedice na zaposlene, na njihovo mentalno ali i fizičko zdravlje, a što u konačnici rezultira i slabim poslovnim rezultatima.
Vrlo često ova kombinacija hroničnog stresa, loših međuljudskih odnosa, neadekvatne podrške i prevelikog obima posla rezultiraju negativnim posljedicama po naše mentalno zdravlje.
Stres kao najčešće spominjan uzročnik emocionalnih poteškoća na radnom mjestu, predstavlja psihološku i fiziološku reakciju organizma na situacije i događaje koje osoba percipira kao teške, izazovne, vrlo prijeteće i vrlo opterećujuće. Organizam nastoji da se na taj način zaštiti i prilagodi ovim izazovima iz spoljašnje sredine. Iako je u pitanju prirodna reakcija, duža izloženost stresu ostavlja negativne posljedice na pojedinca u vidu anksioznosti, depresivnosti, nesanice, hormonalnog disbalansa i ostalog niza fizioloških promjena u organizmu.
Međuljudski odnosi u radnom okruženju su sljedeći činilac koji značajno utiče na pojedinca, ali i na cjelokupnu radnu atmosferu. S toga su dobra komunikacija, uvažavanje, lijepo ophođenje kako radnih kolega tako i nadređenih od izuzetnog značaja za prijatnu atmosferu, timski rad, a samim tim i veću efikasnost i produktivnost u radu. Otvorena komunikacija uz uvažavanje i poštovanje sagovornika, mogućnost da se iskaže, ali uvaže mišljenja drugih stvaraju pogodno tlo za ono što zovemo dobri međuljudski odnosi.
Jednako važan je i osjećaj pripadnosti grupi, ali i podrška koju zaposleni dobijaju na poslu. Kada se dobije priznanje za uloženi trud i postignuti uspjeh i kada zaposleni prepoznaju da je njihov rad cijenjen, stvara se osjećaj zadovoljstva, osjećaj ispunjenosti i želje i motivacije da se postigne više. Ukoliko je ovaj aspekt zanemaren i ne pridaje mu se značaj, ne možemo očekivati ni dobre poslovne rezultate a ni zadovoljnog niti motivisanog radnika.
Loši fizički uslovi ali preopterećenost radnim zadacima naravno ostavljaju negativne posljedice jer niti imamo uslove da radimo niti možemo postići nerealno zacrtane ciljeve nadređenih. I za posljedicu imamo sve gore navedeno i opisano.
Kako se nositi sa negativnim posljedicama po naše mentalno zdravlje uzrokovano nezdravom radnom atmosferom?
Prepoznavanje simptoma i znakova stresa te vježbanje otpornosti na stres, je prvi korak u suočavanju sa negativnim posljedicama koje radni ambijent ostavlja po mentalno zdravlje zaposlenih i koje sprečavaju pojavu sagorijevanja kao najčešće posljedice nezdravog radnog ambijenta
Postavljanje jasnih granica između privatnog i poslovnog života je jako važno a to znači „ne nositi posao kući“ . Bilo bi dobro obaviti i završiti sve poslovne zadatke dok smo na radnom mjestu, kako bi se kod kuće izbjeglo provjeravanje mailova, poruka i nastavak poslovnih obaveza. Vrijeme kod kuće je vrijeme koje trebamo posvetiti sebi i bližnjima.
Otvorena komunikacija i jasno iskazivanje svojih emocija ali i potreba sa kolegama i nadređenima doprinose boljem međusobnom razumijevanju, toleranciji, uvažavanju i nastojanju da se zajedno nosimo i tražimo rješenja za izazove pred kojima se nađemo.
Tokom radnog vremena, praktikovati i konzumirati kraće pauze kako bismo smanjili umor, poboljšali koncentraciju i prosto se maknuli od radnih obaveza, napunili baterije, osvježili i nakon toga bili spremni za nastavak obaveza.
Bolja organizacija vremena i pravljenje liste obaveza i zadataka za taj radni smanjuje osjećaj pritiska i utiče na povećanje sopstvene produktivnosti.
Naravno, ako radno okruženje ne utiče pozitivno na nas, ako se ne razvijamo ni lično ni profesionalno u takvom ambijentu i ako ne vidimo mogućnosti poboljšanja i promjene na bolje, onda je možda vrijeme da razmislimo o nekim drugim opcijama i nekim drugim poslovima koji bili ljekovitiji za nas i naše mentalno zdravlje.
Briga o mentalnom zdravlju u poslovnom okruženju, nije samo individualna odgovornost, nego je prije svega briga, ali i obaveza svakog poslodavca i radne organizacije. Radno okruženje koje podstiče i promoviše zdravu i prijatnu atmosferu, dobre međuljudske odnose i pruža podršku svim zaposlenima doprinosi većem zadovoljstvu i mentalnom blagostanju kao i većoj produktivnosti u radu.
Autor: Tatjana Radulović, diplomirani psiholog i psihoterapeut
(Tekst je realizovan u saradnji sa Udruženjem građana psihološko savjetovanje „Alba“, povodom Sedmice mentalnog zdravlja)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu