Oni se plaše da će nova vlada biti agresivna u svojim poreskim politikama – rekao je Renson, glavni računovodstveni direktor lokalne kancelarije kompanije Amikorp, specijalizovane za organizovanje i upravljanje papirima koji su postali popularni.
Većina klijenata firme ima samo jedan zahtjev: “Pomozite im da zaštitim ušteđevinu koju imam u inostranstvu”.
Imaju dobar razlog za brigu. Fernandez, lijevo nagnuti populista, vraća zemlju u doba pokreta rođenog pedesetih pod Juanom Domingom Peronom koji favorizuje socijalnu potrošnju i lokalnu industriju. U svom prvom govoru na mjestu predsjednika to je jasno stavio do znanja.
– Da bismo uklonili glad, tražićemo veću solidarnost od onih koji imaju više kapaciteta da daju – rekao je Fernandez 10. decembra. Te jednostavne riječi opravdavaju zabrinutost među bogatim Argentincima, tvrdi ekonomista Martin Tetaz.
– Veći je porez na ličnu imovinu – napisao je Tetaz na Tviteru.
Argentinci nisu morali da čekaju dugo da bi vidjeli prve mjere. Šef kabineta Fernandeza, Santijago Kafiero, rekao je da će Kongresu biti upućen nacrt zakona kojim će se precizirati poreska politika koja će uključivati povećanje poreza na ličnu imovinu i veće stope za one koji imaju imovinu u inostranstvu.
Poljoprivrednici su već postigli povećanje izvoznog poreza, zbog usjeva pšenice, soje i kukuruza prije no što je nova vlada stupila na funkciju. Prošlog vikenda, Argentina je potvrdila porast izvoznih poreza kako bi finansirala troškove nove vlade.
U isto vrijeme, zvaničnici su najavili da će se uvesti takozvani porez na turizam koji će Argentincima naplatiti dodatnih 30 odsto za kupovinu međunarodnih avio karata, plaćanje njihovih mjesečnih pretplata na Netflix ili korišćenje njihovih kreditnih kartica izvan druge zemlje.
Argentinci su dugo skrivali svoj novac van zemlje kako bi zaštitili uštedu. Trenutno imaju više od 300 milijardi dolara uštede u inostranstvu, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Nova stroga pravila koja zahtijevaju od nekih zemalja da dijele podatke o bankarskim računima dodatno su uticala na to.
Povjerenje, koji bogati sada traže u savjetnicima je postalo jako tražena roba. Ranije, spas u savjetnicima su tražili stariji, dok sada počinju da brinu i oni mlađi.
Argentina već ima veliko poresko opterećenje, blizu 30 odsto BDP, što je znatno više od prosjeka u Latinskoj Americi od 22,8 odsto, pokazao je argentinski Institut za fiskalnu analizu. Visoki poreski pritisak obično dovodi do toga da Argentinci pokušavaju da sakriju dio svog bogatstva u stranoj valuti van zemlje.
Budući da je Argentina opet na rubu i da je ekonomija u recesiji, a inflacija se kreće na 50 odsto godišnje, Fernandez nema mnogo načina da prikupi prihod koji bi potrošio na siromašne. Čini se da je najisplativije da izvlači više novca od bogatih.
Prema najavama, porez na imovinu koja se čuva u inostranstvu mogao bi da bude duplo veći nego 2015. godine, što znači da bi stopa mogla biti i do 2,5 odsto. Cilj ove mjere je da ubijedi Argentince da vrate svoj novac u zemlju.
Za neke je rješenje promjena prebivališta ili selidba u inostranstvo da bi se umanjio uticaj Fernandezove poreske politike, rekao je Martin Litvak, šef pravne i poreske savjetodavne firme koja ima kancelarije u Majamiju.
– Argentina izvozi bogatstvo: hiljade njih odlazi iz zemlje da živi vani, drugi preuzimaju posao u inostranstvu, a drugi ulažu svoj novac u ove fondove – rekao je Sardans.
(Telegraf Biznis)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu