Nalazom i mišljenjem definiše se individualni plan podrške licu sa smetnjama koji sadrži i preporuke koje se odnose na obrazovanje – preporuka za nastavni plan i program po kojem se treba raditi, prijedlog za angažovanje asistenta, dodatni rad stručne službe škole, odnosno psihologa i pedagoga i defektološki tretman – navode iz Ministarstva.
Učenici sa tjelesnim oštećenjem i bez dodatne smetnje školuju se po redovnom nastavnom planu i programu uz prilagođavanje učenikovim sposobnostima i ograničenjima.
Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju definisano je da je moguće angažovanje asistenta uz saglasnost Ministarstva i nalaz i mišljenje stručne komisije.
– Asistent je tehnička podrška učeniku sa smetnjama u razvoju i sa njim je dok traje nastava. Asistent pruža pomoć učeniku u kretanju i obavljanju higijenskih potreba, komunikaciji i socijalnoj uključenosti, zavisno od potreba učenika, a na prijedlog nastavnika ili stručne službe škole – pojasnili su iz Ministarstva.
Psiholog u banjalučkom Udruženju za pomoć licima sa autizmom “Djeca svjetlosti” Olivera Davidović Knežić rekla je Srni da autizam često ide u kombinaciji sa dodatnim teškoćama.
– U 2021/2022. godini bilo je 347 učenika sa višestrukim smetnjama, 173 učenika sa psihičkim poremećajem, tako da dio tih učenika sigurno pripada pervazivnom razvojnom poremećaju – navela je Knežićeva.
Ona je dodala da se djeca sa pervazivnim razvojnim poremećajem /autizmom/ školuju na više načina u zavisnosti od njihove funkcionalnosti i to po redovnom nastavnom planu, zatim po planu za učenike sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja, po planu za učenike sa umjerenim i težim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja i po planu za obrazovanje učenika sa pervazivnim razvojnim poremećajem.
Prema njenim riječima, djeca sa teškoćama i njihovi roditelji suočavaju se sa brojnim izazovima tokom prilagođavanja obrazovnom sistemu.
– Učitelji i nastavnici trebaju prilagoditi način rada djeci sa teškoćama, posvetiti im više vremena, a to je često teško zbog brojnosti odjeljenja. Potrebno je dodatno raditi na socijalizaciji djece sa teškoćama, njihovom prihvatanju u odjeljenju od školskih drugova – naglasila je Knežićeva.
Ona je rekla da se na taj način podstiče empatija kod učenika, otvorenost i prihvatanje različitosti, kao i da saradnja sa roditeljima mora biti otvorena i direktna, što je u najboljem interesu djeteta.
– Jedan od najvećih problema naših korisnika i njihovih porodica je osamostaljivanje i pravo na stanovanje uz podršku. Sav trud uložen u rad sa djecom i borba za inkluziju i prihvaćenost djece postaje uzaludna, jer nakon završetka srednje škole djeca se vraćaju kući i najčešće ostaju zatvorena i izolovana od društvene zajednice – dodala je Knežićeva.
Knežićeva je podsjetila da je Udruženje “Djeca svjetlosti” otvaranjem prvog Dnevnog centra za odrasla lica sa autizmom napravilo veliki iskorak.
– U Dnevnom centru korisnici imaju mogućnost da zadrže stečene i usvojene vještine, ali i razviju neke nove, izađu iz svojih kuća i budu dio društvene sredine. Roditelji korisnika imaju na raspolaganju slobodno vrijeme tako da mogu da ostvare svoje pravo na zaposlenje i posvete se drugim obavezama i članovima porodice – istakla je Knežićeva.
Udruženje za pomoć licima sa autizmom “Djeca svjetlosti” osnovano je 2008. godine u Banjaluci, a početkom 2016. godine Vlada Republike Srpske proglasila ga je udruženjem od javnog interesa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu