To je period kada zmije izađu iz hibernacije, onda moraju da se aktivnije hrane i pripreme za parenje koje predstoji i da se pojedine vrste okupljaju u grupe – rekao je Šukalo.
On je istakao da zmije vode solitarni način života, a samo se okupljaju tokom hibernacije i tokom perioda parenja.
Zmije sve češće u gradskim sredinama
Šukalo ističe da se gradovi šire i samim tim se raspoloživo stanište zmija se smanjuje iz mjesta gdje su one imale utočišta.
– One su sada dezorijentisane i traže negdje gdje će da se sklone. U potrazi za hranom vrlo često zalutaju i onda se nekako čini da ih je puno više nego što jeste – rekao je Šukalo.
Kako reagovati prilikom susreta sa zmijom?
Šukalo, prije svega, ističe da se moramo edukovati koje vrste zmija postoje u našem prostoru, da znamo prepoznati koja je otrovna.
– Ukoliko je otrovnica u pitanju, potrebno je pozvati stručnu službu koja će je ukloniti, a ukoliko je neotrovna zmija, najbolje je pustiti svojim putem – kaže Šukalo.
Kako prepoznati otrovnu zmiju?
U okolini Banjaluke živi pet vrsta zmija, gdje je Poskok jedina otrovnica, a četiri su neotrovne vrste.
– Poskok je vrlo lako prepoznatljiv po tipičnoj cik cak šari na leđima koja je neprekinuta i rožčiću na vrhu njuške. Tako da nju ne možete pomiješati ni sa jednom drugom zmijom – rekao je Šukalo.
On ističe da ostale četiri vrste zmija na prostoru Banjaluke nisu otrovne.
– Zmije ne napadaju ljude, do ugriza dolazi ako nagazite na nju ili je isprovocirate – kaže Šukalo, prenosi ATV.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu