One i danas služe kao primjer da je oprost grijeha moguć za sve samo ako ga iskreno žele, u pitanju su prepodobna Pelagija Palestinska i prepodobna Taisa.
Prepodobna Pelagija bila je hrišćanska mučenica i svetiteljka iz 5. vijeka izuzetne ljepote. Legenda kaže da je mogla da pomuti razum i zavede svakog muškarca i da je to koristila. Bila je plesačica i prostitutka i na taj način se mnogo obogatila.
Kada je čula propovjed episkopa Nona o Strašnom Sudu i kazni grešnika sve se promijenilo! Pelagija je odlučila da se krsti i promijeni svoj život.
– Smiluj se meni, grešnoj, oče sveti, krsti me i nauči me pokajanju: ja sam more bezakonja, ambis propasti, mreža i oruđe đavolsko – molila je prema predanju Pelagija u jednom manastiru i sveštenici su je krstili i pomogli joj da okaje grijehe.
Ovu molitvu izgovaraju grešne žene koje traže pomoć i oprost grijehova.
Pelagija je onda svoje ogromno bogatstvo poklonila siromašnima i tajno otišla u Jerusalim, gdje se pod muškim imenom, kao monah Pelagije, zatvorila u jednu ćeliju zavjetovavši sebe na život pun posta, molitve i iskušeništva.
Tako je provela tri godine prije nego što je, očišćena od grijehova i spokojna, umrla 461. godine. Osim dana Prepodobne Pelagije, Srpska pravoslavna crkva danas slavi i sjećanje na hrišćansku svetiteljku Prepodobnu Taisu.
I ona je bila grešnica koja je mladost provela u bludu i radeći kao prostitutka. Taisa je od djetinjstva učena ovakvom životu jer ju je na zlo nagovarala rođena majka. Zato je jedan od učenika Svetog Antonija Velikog, Pafnutije Sidonit, čuvši za Taisinu priču, odlučio da je spase.
Otišao je kod nje i platio joj noć. Pomislivši da je prerušeni monah samo još jedna mušterija, Taisa ga je odvela kući, a onda je on počeo da joj pripovjeda o Strašnom sudu i kazni koja čeka sve grešnike.
Nakon toga, Taisa se toliko pokajala zbog svojih djela, da je razdijelila sve svoje bogatstvo i zamonašila se. Nakon godina pokajničkog i isposničkog života, izašla je iz manastira i ubrzo nakon toga preminula 340. godine.
Sveta Taisa se pojavljuje kao lik u Fransovom romanu Taida (1890), po kojem je kasnije nastala istoimena Opera Žila Masnea i nijemi film, piše Srbija danas.
Prepodobne Pelagija i Taisa i danas služe kao primijer da je oprost grijeha moguć za sve samo ako ga iskreno žele.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu