Ovo su problemi s kojima se Banjaluka sreće već decenijama. Kada pričate s mještanima naselja koja nisu tako daleko od centra grada oni će vam se požaliti kako im političari iz godine u godinu pred izbore obećavaju kule i gradove. Tada im obećavaju popravku puteva, nove vrtiće, konačno vodu i kanalizaciju.
Sve to ostane samo pusto obećanje i prazne riječi.
Nestanci vode
Mještanin iz naselja Priječani kaže da je neshvatljivo da u 21. vijeku svakih sedam dana nestaje vode zbog lošeg kvaliteta cijevi, te da, uprkos brojnim molbama i apelima, nadležni već godinama nemaju sluha za njihove probleme.
– Nemamo ni metar trotoara. Svaki dan strahujem za bezbjednost svoje djece kada krenu u školu. Ne mogu dopustiti da dijete samo ide u školu već ga odvozim i čekam na autobuskoj stanici. U opasnosti su i pješaci i vozači zbog katastrofalnog stanja u kome se nalazi naša glavna saobraćajnica. Već 20 godina slušamo samo pusta obećanja i došli smo do tog stanja da sami nasipamo put, koji se ni ne može nazvati tim imenom koliko je na njemu rupa – istakao je on.
Prema njegovim riječima, kada su jake kiše stvaraju se poplave, a rupe se toliko napune vodom da se ne može ni ocijeniti koliko su duboke.
Hilandarska ulica, glavna saobraćajnica u tom naselju, cijelom dužinom nema ni metar trotoara, ali ni ostale ulice.
Sagovornik Srpskainfo priča kako su cijevi dotrajale i vape za obnovom. Sa prvom kišom njegovoj komšinici poplavi dvoriše.
Divlje deponije
Ništa bolja situacija nije ni u Šargovcu, gdje se mještani bore sa gorućim problemom koji im stvaraju divlje deponije, a koje, kako kažu, predstavljaju ruglo za njihovo naselje.
– Nesavjesni građani ne biraju šta će da bace. Odlažu prozore, stare televizore, kabasti otpad, dotrajali namještaj, šta god im dođe pod ruku. Dodatni problem stvara što psi lutalice, kojih u ovom naselju ima mnogo, raznose smeće po ulicama. Smatram da bi nadležni trebali postaviti kamere i kažnjavati neodgovorne, jer se možda opamete jedino ako ih udare po novčaniku – rekao je ovaj mještanin.
Drugi kažu da su divlje deponije odraz nemara građana i nebrige vlasti, te da ni kazne ni upozorenja ne mogu da ekološki osvijeste nesavjesne pojedince.
U Kuljanima, jednom od najvećih i najbrže rastućih naselja situacija je alarmantna, a stanovnici kažu da se osjećaju zaboravljeno, prevareno i nasamareno.
Penzionerka Ana iz ovog naselja kaže za Srpskainfo da putevi nisu asfaltirani, kao i da ni sama više ne zna da li je gore ljeti, kada ih guši prašina koju sa makadama podižu automobili i kamioni, ili zimi, kada padavine prekriju rupe i onda ne znaju ni kuda hodaju.
– Osim što je put u katastrofalnom stanju, toliko je uzak da se jedva mimoiđu dva vozila. O nama pješacima da i ne pričam; kada naiđe automobil moramo se sklanjati gdje stignemo da nas ne udari – ispričala je ona.
Prašina
Mještanin Milan Vuleta kaže za Srpskainfo da stanovnicima njegove ulice najveći problem stvara prašina koja se podiže sa neasfaltiranog puta i „zalijepi“ za njihove prozore.
– Prašina nas uguši. Prozori su nam konstantno prljavi. Ne prođe ni dva dana, a da ne perem prozore. Osim toga, cijevi stalno pucaju. Zbog lošeg kvaliteta u našoj ulici svakih mjesec dana negdje pukne cijev, pa ni sami ne znamo više odakle voda izlazi – ističe on.
Dodaje da, na svu sreću, nemaju problema a kanalizacijom, ali da je nadležnima bilo potrebno dosta vremena da i to saniraju.
– Obećali su kod stare škole napraviti vrtić za naše mališane, jer Kuljani brojčano imaju dosta stanovnika i djece i sramota je da nemamo vrtić, ali problem je što se ne može početi graditi ovaj predškolski objekat dok se ne uradi trotoar. Bar će se taj dio naselja morati asfaltirati i uraditi bankina, ali prije toga da se zamjene cijevi, jer je u protivnom trud uzaludan – pojasnio je Vuleta.
Kako kaže, u Kuljane se doselio 2003. godine i od tada je situacija ista, ako ne i gora.
– Spremam sam čak i dati dio svog dvorišta, svog privatnog zemljišta, samo da se konačno asfaltira put i uradi trotoar, jer nas ova prašina uguši. Da se više donese odluka i krene u realizaciju daću, ukoliko bude potrebe da se put proširi, i metar svog dvorišta samo da se riješi ovaj problem – odlučan je Milan.
Klizište
Njegov komšija dodaje da je prije par godina asfaltirana centralna saobraćajnica u ovom naselju, ali, kako kaže, svakodnevno prolazi ovim putem i vidi da je asfalt već na nekim mjestima popucao.
– Ne mogu reći da su na putu rupe, nego rupetine. Kada je sunčano i bez padavina vi tu rupu vidite, pa je možete nekako i zaobići, ali s prvom kišom eto i problema. Kada putujem autom ne znam da li je to ogromna rupa ili mala lokva. Točak možeš odbiti – požalio se on.
Situacija je u najmanju ruku loša i u naselju Česma, jer jedino što „krasi“ njihove ulice su popucali asfalt, prašina i rupe. Mještani ovog naselja kažu da ih iz godine u godinu iznenađuju novi problemi i da čak i onda kada se problemi saniraju, rupe na putu zakrpe, cijevi zamijene, opet to ne bude kvalitetno urađeno i na visini zadatka.
– Godinama nam je glavobolju zadavalo klizište, a nakon toga smo se suočili s problemom sa javnom rasvjetom, gdje malo, malo pa se desi kvar. Nakon toga su „zakrpili“ rupe na putu ali asfalt nije izdržao i počeo je da se odvaja. Ne znam da li više strahujemo od novih problema ili smo postali ravnodušni i ogluvili na nemar nadležnih – poručio je mještanin naselja Česma.
Apel na svijest građana
Stanovnici prigradskih naselja složili su se u jednom, a to je je došao red da se počne više ulagati, graditi, sanirati u prigradskim naseljima, koja se nalaze na samo par kilometara od užeg centra grada. Zbog nemara nadležnih se osjećaju kao da su sa druge planete.
Iz Odjeljenja za komunalne poslove rekli su za Srpskainfo da divlje deponije na području Grada Banjaluka nastaju zbog nesavjesnih građana, te da se najčešće pojavljuju u manje prometnim ulicama i mjestima.
Prema ocjeni odjeljenja, u Banjaluci ne manjka kontejnera, ali svakako je u planu i nabavka novih, koji bi se rasporedili po prioritetima.
– Naime, od samih početaka gradska administracija se bori sa ovim, te je upravo zbog toga, na mjestima gdje su nekada bile deponije, posađeno mnoštvo sadnica, novog drveća, te su uređeni i parkovi. Na primjer, konkretno na lokaciji u naselju Lazarevo postavljena i kamena skulptura, a sve kako bi se spriječilo stvaranje „divljih deponija“ – poručili su iz resornog Odeljenja.
Dodaju da to nije kraj svega onoga što gradska administracija planira da uradi po tom pitanju, te apeluju i putem sredstava informisanja na svijest sugrađana.
Ističu da u Banjaluci postoje nadzorne kamere koje nadziru nesavesne pojedince, te da je na teritoriji grada trenutno postavljeno devet kamera.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu