Na ulogu, međutim, nisu samo evropske rezerve gasa, već i politička odlučnost u pružanju podrške Ukrajini u njenom sukobu sa Rusijom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je unazad prijetio haosom na energetskom tržištu Evrope i smanjenjem snabdijevanja, što je Brisel navelo da se okrene novim dobavljačima a vlade primoralo na skupe mjere kako bi pomogle potrošačima i preduzećima da plate svoje račune za energiju. Posljednjih nedjelja je Putinov stisak nad diktiranjem cijena oslabio, pošto su tržišta odbacila izjave koje dolaze iz Kremlja, piše Politiko.
Zima dolazi
Ali, to će se možda ubrzo promijeniti sa dolaskom zime. Sljedeću fazu energetskog rata Moskve možda će u velikoj mjeri da odredi faktor koji je van bilo čije kontrole – vrijeme.
– Ukoliko budemo imali imalo sreće sa vremenom, imaćemo šansu da lagano preguramo zimu – rekao je prošle nedjelje njemački ministar ekonomije Robert Habek.
Analitičari predviđaju da bi hladna zima mogla da dovede do nemira u vezi troškova života i cijene evropske podrške Ukrajini, ukoliko Evropljani budu morali da trpe restrikcije struje i zatvaranje fabrika, dok blaga zima i zalihe energije imaju veću šansu da potraju.
Zimska prognoza se objavljuje u novembru i u ovoj fazi, kako je ukazao Karlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Kopernikus, prerano je reći kako će to ispasti, iako je zahlađenje u tom mjesecu “vjerovatnije nego obično”.
“Rusi ispucali svoje gasno oružje”
Među evropskim diplomatama EU trenutno vlada uvjerenje da će pripreme za zimu biti dovoljne da se izbjegne najgori scenario zamračenja. Skladišta gasa širom Evropske unije već su popunjena 86 odsto — dobrano dalje od ciljanih 80 odsto do novembra.
Jedan diplomata je čak predvideo je da bi blok i dalje mogao da izbjegne nestanke struje čak i ako Putin prekine preostalih devet odsto evropskog gasa koji dolazi iz Rusije.
U međuvremenu, cijene gasa su se stabilizovale dok vlade i Evropska komisija rade na mjerama da se smanji potražnja i da racionalizuju upotrebu energije. Goldman Saks očekuje da će cijene pasti ispod 100 evra po megavat-satu u prva tri mjeseca 2023, što je znatno niže u odnosu na rekord od 346 evra iz avgusta.
Kad je Gasprom početkom septembra suštinski zatvorio gasovod Sjeverni tok na neodređeno vrijeme, cijene su nakratko porasle i ubrzo se smirile, nakon čega je jedan analitičar ocijenio da su Rusi “ispucali svoje u smislu korišćenja gasnog oružja”.
– Situacija je i dalje loša, ali se ne pogoršava i polako stvari počinju da idu na bolje – rekao je Fransoa Hajzbur, savjetnik istraživačkog centra Međunarodnog instituta za strateške studije.
Isto tako, Putinova najava delimične mobilizacije jedva je pomjerila cijenu gasa, koja je ostala ispod 200 evra po MVh.
“Hladni i mlaki scenario”
Ipak, vremenska prognoza je i dalje važan faktor. Ako ova zima bude u skladu sa petogodišnjim prosjekom, kako predviđa firma “Vud Mekenzi” Evropa bi mogla da prođe sa nešto više od četvrtine preostalog kapaciteta za skladištenje gasa. A ako Rusija prekine sve svoje isporuke, EU bi imala oko 15% gasa u skladištu do kraja zime.
– Možda je najveći rizik ekstremna situacija – izjavila je Katerina Filipenko, analitičarka za tržište gasa Vud Mekenzija, prenosi Blic.
– Ukoliko Rusija nastavi da obustavlja isporuke i ova zima bude ona najhladnija u posljednjih 20 godina, sa vremenskim prilikama uporedivim sa 2010. i 2011. godinom kad su u Britaniji zabilježen najhladniji decembar u posljednjih 100 godina i temperature ispod prosjeka širom sjeverne Evrope, onda bi cijene gasa neizbježno počele da rastu, zahtijevajući od EU da prevaziđe svoj cilj za smanjenje potražnje za gasom za 15 odsto – istakla je.
To bi bio veliki zahtjev za zemlje koje su već zabrinute zbog posljedica racionalizacije gasa. Ulaskom u 2023, analitičari predviđaju da će popunjavanje skladišta gasa u novoj godini biti mnogo teže za EU nego 2022, što će vjerovatno još jednom dovesti do rasta cijena. Kako objašnjavaju iz Goldman Saksa, to je zato što će za razliku od ove godine Evropa da bude na “početnoj tački do nule” što se tiče ruskog gasa.
To znači da čak i ako Evropa preživi ovu zimu, mogla bi da se suoči sa još jednom godinom energetske anksioznosti. Koliko brzo će EU moći da se vrati na sigurne nivoe skladištenja gasa 2023, djelimično će zavisiti od toga koliko je gasa ostalo od zime.
A to, kao i mnogo toga trenutno, zavisi od vremenskih prilika, zaključio je Politiko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu