To u intervjuu za Srpskainfo kaže Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, govoreći o najavama sankcija iz Brisela i o tome šta bi one značile za BiH, ne samo za Srpsku.
– Što se tiče BiH, na primjer, one sankcije koje se odnose na uskraćivanje sredstava za projekte bi de fakto značile podjelu zemlje, a onda bi to posljedično značilo da se ta sredstva obezbijede iz vanevropskih izvora. To je realan scenario. A onda bi bilo iluzorno govoriti o nekoj evropskoj perspektivi. Šta je u suštini poruka – prihvatite da vam zakone donose strani visoki predstavnici umjesto domaćih institucija, prihvatite da su vam zakoni neustavni, prihvatite da vam strane sudije donose neustavna rješenja, prihvatite da se vrši neustavna centralizacija zemlje, prihvatite da su nametnuta rješenja bolja od unutrašnjeg dijaloga. Pa, šta je u tome evropsko ili kompatibilno sa procesom evropskih integracija? Ništa – kaže Cvijanovićeva.
U javnosti se pojavila teza kako Republika Srpska koristi ukrajinsku krizu za proglašenje nezavisnosti i kako je riječ o koordinisanoj akciji Republike Srpske i Rusije. Koliko je u tome istine?
Negdje u stranim krugovima smišljena je ta laž. Naravno, to nije ni prva laž, niti je kreairana bez koordinacije sa bošnjačkim političkim strukturama. U pitanju su manipulacije, dezinformacije i podmetanja. Propaganda protiv Republike Srpske je odavno na sceni.
Ne bavimo se secesijom, nismo separatisti, niti naše institucije provode bilo kakve aktivnosti na proglašenju nezavisnosti. Ovo je laž smišljena da opravda prijetnje koje se, bez ikakvog osnova, upućuju prema zvaničnicima Republike Srpske, ali i institucijama i građanima Republike Srpske u cjelini. Tim prijetnjama se nastoji sakriti istina o BiH, onima koji su je učinili nesposobnom i neuspješnom državom, a svaliti krivicu na Republiku Srpsku.
Šta je stvarna prijetnja za opstanak BiH?
Opstrukcija Ustava, velikobošnjačka centralistička agenda na štetu drugih, strani mikromenadžment koji nigdje na svijetu ne može biti zamjena za domaći dijalog, niti imati kvalitet koji donosi unutrašnji dogovor. Tu su naravno i akcije visokih predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH koji su doprinijeli ustavnom neredu udovoljavajući željama bosnjačke politike umjesto da su štitili ustav. Tu je i ova propagandna mašinerija koja uporno proizvodi laži, iako svi odlično znaju da ono što radi Republika Srpska nije neustavno, a pogotovo da nema veze sa secesijom i separatizmom. Ali, te laži su tu jer i stranci znaju da će ih progutati sarajevska čaršija budu li govorili jezikom istine.
Neki ipak tvrde da potezi institucija Republike Srpske, iako nisu neustavni, jesu nezakoniti?
Onda je sve jasno u kakvoj zemlji živimo, znači u onoj u kojoj su zakoni neustavni jer nemaju ustavno utemeljenje. Pa, kako to onda nije eksperiment – država? U normalnom svijetu i normalnim državama zakoni proističu iz ustava.
Da li je moglo drugačije?
Moglo je, a sjajno vrijeme je bilo onda kad je došlo do razdvajanja funkcije visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU. To je bilo vrijeme kad je trebalo da odnosi EU i BiH krenu uzlaznom putanjom. Ali, znam bezbroj primjera kad su što visoki predstavnik, što službenička aparatura OHR, nastojali da ponište uspjeh EU. Zvuči nevjerovatno, ali tako je bilo.
Bošnjaci su se uvijek oslanjali na visoke predstavnike, a opet, s druge strane, Srbi i Hrvati su više vjerovali da će pravi posao u BiH napraviti EU. Sad nakon svih ovih godina tog čudnog dualizma ispada da su neuspješni i OHR i EU, a i mi svi zajedno s njima.
Što se tiče Republike Srpske, mi nemamo ništa protiv BiH koja prepoznaje interese svih naroda, u kojoj se poštuju ustavne nadležnosti i njeguje koordinacija, i gdje domaće institucije rade svoj posao, a ne da ih nameću neki neizabrani stranci, mimo svog mandata.
Kad će se steći uslovi za deblokadu institucija BiH?
One nisu blokirane, tamo se radi u onom kapacitetu koji je odredila Narodna skupština Republike Srpske, koja je je kroz svoje rasprave ukazala da se uslovi za rad u punom kapacitetu stiču otklanjanjem uzroka, a to je neovlašteno nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH od strane Valentina Incka i pokretanjem unutrašnjeg dijaloga u BiH oko svih opterećujućih pitanja, a njih je, nažalost, mnogo.
Što se prije počne razgovarati, prije će se i razriješiti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu