Pojedinci idu čak dotle da angažuju privatne detektivske agencije, kako bi utvrdili da li njihovi radnici stvarno leže kod kuće i lažiraju bolovanje. Neki poslodavci se ne libe ni toga da prisluškuju službene telefone svojih zaposlenih ili im ugrađuju GPS u službena vozila.
Vlasnik jedne detektivske agencije, Slobodan Savić ističe da ne vidi zašto bi bio problem da detektivska agencija provjerava radnika.
– Imali smo jedan slučaj provjere kako zaposleni koristi bolovanje. Zakon o detektivskim agencijama kaže da detektivi ne mogu da koriste sredstva kao državni organi. Detektivi mogu da posjete zdravstvenu ustanovu i provjere zašto je radnik otvorio bolovanje – kaže Pajić.
“Špijuniranjem se narušavaju prava zaposlenog”
Rankom Savić, Predsjednicom Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije Ranka Savić kaže da detektivi špijuniranjem narušavaju prava zaposlenog, piše Blic.
Dodaje i da zaposleni trebaju da se obrate sindikatu i pravnoj službi ukoliko ih detektivi špijuniraju na bolovanju.
– U svojoj dugogodišnjoj praksi nisam imala ni jedan slučaj te problematike. Nije nam se niko obratio tim povodom, ali, normalno da sam upoznata da poslodavac ima tu mogućnost. Mislim da se to ni poslodavcima ne isplati. Sa druge strane, sindikat odavno tvrdi da Srbin ide na bolovanje manje nego u ostalim zemljama Evrope. To pokazuju i brojke. Srpski radnik nije neradnik, kao što neki misle – rekla je Savić gostujući na Nova TV.
Ističe da je ovo narušavanje prava pacijenta i privatnosti pojedinca.
-Propisano je da poslodavac ne može proširivati svoja ovlašćenja radi vršenja kontrole zdravlja zaposlenog, niti tog istog zaposlenog terati a mu se javlja putem telefona nekoliko puta dnevno dok je u periodu privremene sprečenosti za rad. To je stav Vrhovnog kasacionog suda – rekla je.
Promjene u Zakonu o zdravstvenom osiguranju
Članovi Vlade usvojili su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim je predloženo da izabrani ljekar po pravilu utvrđuje privremenu sprečenost za rad do 30 dana, umjesto dosadašnjih 60 dana, a da nakon toga, privremenu sprečenost utvrđuje prvostepena ljekarska komisija RFZO-a.
Takođe, ostavljena je mogućnost da izabrani ljekar može da utvrdi privremenu sprečenost za rad (tj. bolovanje) i do 60 dana, i to kod osiguranika oboljelih od malignih bolesti, onih koji su privremeno sprečeni za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, osoba sa invaliditetom i kod neposredno obavljenih hirurških intervencija, osim u slučaju kada je ta intervencija obavljena u dnevnoj bolnici, saopštila je Vlada Srbije.
Predloženim izmjenama i dopunama, pitanje utvrđivanja privremene sprečenosti za rad biće racionalnije i efikasnije uređeno, a mogućnosti zloupotrebe značajno umanjene, što će doprinijeti ekonomičnijem raspolaganju sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja.