Ova aktivnost potpomaže i mentalnom razvoju. To su pokreti, saradnja s drugima, poštovanje, podizanje nivoa samopouzdanja.
Ova tema, sada je u fokusu cijelog regiona. Loša iskustva, nasilje u školama podstakli su cijelu zajednicu na analizu stanja i na traganje za rješenjima.
Roditelji često, u želji da obezbijede što bolje odrastanje djetetu, ne uviđaju suštinu, a to su fizička aktivnost odnosno igra, boravak u prirodi, smatra psiholog Helena Bakić iz Banjaluke. Zanimljivo iskustvo iz bolničke prakse iznio je i ortoped Rajko Dodik.
On kaže da osobe koje su u mladosti bile fizički veoma aktivne i koje su se oprobale u više različitih sportova, koje su radile fizičke poslove, nakon povrede, brže se vraćaju u formu, u normalan život. Suprotno tome, osobe koje nisu bile dovoljno aktivne u mladosti, nisu praktikovale vježbanje, pješačenje, sport i rekreaciju, imaju veće izglede za gojaznošću u kasnijim godinama života.
Poznata je činjenica, dodaje Dodik, da su djeca prirodno znatiželjna, istražuju i uče, a pri tom se veliki dio vremena kreću. Bilo kakva vrsta kretanja može se svrstati u fizičku aktivnost.
Na taj način djeca razvijaju svoj unutrašnji i vanjski svijet, jačaju imunitet, fizičke, psihološke, emocionalne i mentalne sposobnosti.
– Tehnologija u ovom periodu doživljava erupciju i vrhunac. Prisutna je u svim segmentima, ona pomaže, ali i odmaže, naročito djeci. Tehnologija je otvorila bezbroj mogućnosti, uveliko olakšala život, ali je postala i snažan manipulator koji djecu vuče u virtualnost i udaljava ih od stvarnoga svijeta i života – smatra Rajko Dodik.
Rijetki su primjeri aktivne uloge djece u porodici, naročito u selima, njihove odanosti i poslušnosti prema roditeljima, pomoći u svakodnevnim poslovima. Takvi primjeri u današnje vrijeme su i te kako zapaženi.
Braća Nemanja i Nikola Misimović, učenici Osnovne škole u Vrbaškoj kod Gradiške, pomažu roditeljima. Njih dvojica, zajedno sa sestrom Milicom, rade u bašti, na njivi, kose sijeno, sakupljaju travu, čiste dvorište, okopavaju vrt… Misimovići se igraju sa životinjama, pecaju ribu na potoku, šutaju loptu, igraju skrivača i tragača, prave figure od blata i pijeska.
Nekada je to bila svakodnevica mališana, sada je izuzetak, rijetkost, ponašanje za pohvalu. Nova epoha preusmjerila je djecu u drugom pravcu, ka video igricama, mobilnim telefonima, televizijskom programu. Misimovići žive drugačije i zato su posebni.
Zora i Miki Misimović, roditelji ovih dječaka i djevojčice kažu da oni žive skromno, da djeci nisu bili u mogućnosti obezbijediti skupocjene igračke. Zato su Nemanja, Nikola i Milica izabrali rad kao zabavu, jer su to vidjeli od starijih u svome okruženju.
– Oni su dobri učenici, poslušni i vrijedni. Niko njih ne tjera niti prisiljava na bilo kakve poslove, posebno teške. Ali, oni to hoće, žele da rade, otimaju se za lopatu, motiku, grabulje, kolica… Uporni su u tome, da se iskažu i da nama, meni i supruzi pomognu – ispričao nam je Miki Misimović, varilac sada angažovan u Hrvatskoj.
Njegovu supruga je zaposlena u Drvnoj industriji u Podgradcima. Djeca su često sama kod kuće, ali ne brinu za njih.
-Veoma su odgovorni, čuvaju jedni druge. Najstariji Nemanja pazi na dvoje mlađih, na blizance Nikolu i Milicu koji su završili drugi razred. Oni su uvijek kod kuće, ili rade na njivi ili se igraju sa psom, trčkaraju uokolo, kupaju se, ljuljaju. Zdravi su ali i vrijedni – kazala je za Srpskainfo Zora Misimović.
Mladi zapostavljeni u zajednici
Učešćem u različitim projektima, programima i istraživanjima Helena Bakić, je došla do vrijednih saznanja o društvenom statusu djece i mladih u Republici Srpskoj.
Ona je odlučna da ukazivanjem na probleme djece i omladine, naročito nedostatak motivacije i povjerenja, zapošljavanje, političko djelovanje, doprinese poboljšanju njihovog društvenog statusa.
– Problemi mladih su potisnuti. To su procesi sa kojim ne oni umiju izboriti. Uzroci su u nametnutim normama okoline tokom odrastanja, ali i kasnijem dobu. Posljedica je u niskim stepenom samopouzdanja, narušenoj slici o sebi, neadekvatnom ličnom vrednovanju – kazala je Helena Bakić za Srpskainfo.
Poznajem mnogo ambicioznih mladih, sa širokim spektrom interesovanja, naglašava Helena, utvrdivši da je njena generacija veoma kreativna, da posjeduje velike potencijale, ali oni nisu dovoljno iskorišteni, niti prepoznati u zajednici.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu