Riječ je isključivo o izdacima koje dajemo za participaciju u javnom zdravstvu, privatnim ordinacijama, za lijekove, te privatnim stomatolozima i za kupovinu naočara. Ali, u ovaj iznos su uračunata i nezakonita plaćanja za zdravstvene usluge, odnosno podmićivanje zdravstvenih radnika.

Agencija za statistiku BiH je izračunala da je, po posljednjim podacima, u 2016. godini privatna potrošnja u zdravstvu iznosila više od 800 miliona konvertibilnih maraka, a u nju, dakle, nisu uračunati doprinosi za zdravstvo koje plaćaju zaposleni. Privatna potrošnja učestvuje sa gotovo 30 odsto u ukupnoj potrošnji u zdravstvu.

Gotovo sva privatna potrošnja odnosi se na direktne izdatke domaćinstava, dok samo mali dio privatne potrošnje, svega jedna odsto, ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite. U direktne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje „iz džepa“ spadaju formalna i neformalna plaćanja – objašnjavaju u Agenciji za statistiku BiH koji su izračunali ove podatke na osnovu relevantnih izvještaja entitetskih zavoda i fondova.

Neformalna plaćanja

Međutim, koliko novca odlazi na nezakonita plaćanja niko se ne usuđuje ni da procijeni, ali svi se slažu da najveći dio odlazi na bolničke usluge.

– Nije moguće dati tačan iznos procjena, jer su sadržane u privatnim izdacima domaćinstava za liječenje i urađene su kombinovanim metodama procjene od strane Radne grupe za nacionalne zdravstvene račune BiH – kažu za Srpskainfo u Agenciji za statistiku BiH.

Dodaju da su neformalna plaćanja izračunata po procjenama obuhvaćenim u podacima nacionalnih zdravstvenih računa, i to na osnovu podataka iz Ankete o potrošnji domaćinstva i drugih podataka raspoloživih u nacionalnim računima za BiH.

Po istraživanjim NVO „Transparency international“, najzastupljenija korupcija u BiH je u oblasti zdravstva i obrazovanja, a ispitanici smatraju da je, što se tiče zdravstva, ona najzastupljenija u bolničkim uslugama.

– Ono što je karakteristika korupcije u zdravstvu jeste da su građani najmanje spremni da prijavljuju ovaj vid korupcije i da se u korupciji u zdravstvu rijetko javlja direktna iznuda mita, već medicinski radnici nastoje da građani sami zaključe da je mito neophodan. Prosječan iznos mita koji građani plaćaju za zdravstvene usluge je 500 KM – posljednje je istraživanje TI BiH.

Rast izdataka

Portparol TI BiH Ivana Korajlić kaže da istraživanja pokazuju da se građani boje da će im zdravlje biti ugroženo zbog čega se neki odlučuju za mito.

– Tamo gdje zdravlje nije ugroženo, više će se ganjati principi – dodaje ona.

Ukupna potrošnja u zdravstvu Bosne i Hercegovine u prosjeku godišnje raste oko stotinu miliona maraka, a 2016. godine iznosila je gotovo 2,8 milijardi maraka. Javna potrošnja učestvuje sa oko 1,9 milijardi KM, a javno zdravstvo u BiH se finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Nadležni tvrde da se bilježi rast potrošnje u zdravstvu zbog uvođenja novih procedura liječenja, ali i zbog povećanja broja oboljelih od teških hroničnih oboljenja.

Međutim, svako od nas zna koliko novca ostavlja u apotekama i kod doktora. Činjenica je da su lijekovi u BiH među najskupljima u regionu, a znatno skuplji nego u Srbiji. Neki su i dvostruko skuplji.

Oko 150 novih usluga

U Fondu zdravstevnog osiguranja RS za Srpskainfo kažu da su u protekle tri godine uveli oko 150 novih zdravstvenih usluga, a da je samo u ovoj planirano da bude uvedeno još 40-ak. Najveći dio rashoda Fonda odnosi se na troškove zdravstvene zaštite osiguranika, na šta odlazi 88 odsto ukupnih rashoda, koji su lani iznosili 566,1 milion KM.

– Opredjeljenje Fonda je da ulaže u zdravstveni sistem uvodeći nove, savremene procedure liječenja i lijekova, pa su povećana izdvajanja za bolnice. Tako je prošle godine izdvojeno 256,2 miliona KM, a godinu prije oko četiri miliona KM manje. Ove godine bolnicama će biti izdvojeno 15 miliona KM više nego lani  – kažu u Fondu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu