Analitičari smatraju da je Kina najveći profiter rata na istoku Evrope i zato strpljivo vuče poteze.
Od kako je počeo rat u Ukrajini Kina se sve vrijeme drži neutralno pa je tako na prvoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedninjenih nacija 25. februara nakon početka ruske invazije bila uzdržana u vezi sa Rezolucijom o Ukrajini na koju je Rusija stavila veto. Nekoliko dana kasnije kada je Generalna skupština UN usvojila nacrt rezolucije kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu, Kina je opet bila uzdržana.
Bez obzira na to, ne može se reći da je Peking zatečen dešavanjima na istoku Evrope pogotovo ako se ima u vidu da su se početkom februara uoči početka Zimskih olimpijskih igara sastali predsjednici Rusije i Kine Vladimir Putin i Si Điping kada su konstatovali da su veze dvije zemlje “prirodne” i “primjer dostojanstvenog odnosa”.
Tada su, početkom februara, ruski Gasprom i kineski CNPC potpisali dugoročni ugovor o isporuci prirodnog gasa sa Dalekog istoka Rusije u ukupnom obimu 48 milijardi kubnih metara godišnje, saopštila je u petak ruska kompanija.
A sve su glasnije informacije da je upravo na insistiranje Si Đipinga, Putin odložio početak invazije na Ukrajinu dok se ne završe Olimpijske igre u Pekingu.
(Dez)informacija iz SAD uoči sastanka u Rimu
Ipak, kao što je već rečeno, Kina se sve vrijeme rata u Ukrajini trudi da drži neutralnu poziciju. Zbog čega je poput bombe odjeknula vijest američkih medija Fajnenšal tajmsa, Vašington posta i CNN da je Rusija, navodno zatražila i vojnu i finansijsku pomoć od Kine usred sukoba u Ukrajini.
Kako je javio CNN, među pomoći koju je Rusija tražila bili su unaprijed upakovani, nekvarljivi vojni pribori za hranu, poznati u SAD kao “gotov obrok“ ili MRE. Takođe, pojavili su se i navodi da je Peking, navodno, pozitivno odgovorio na ruski zahtjev.
Inače, ta informacija je stigla uoči sastanka američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivana i višeg kineskog savjetnika za spoljnu politiku Jang Đečija u Rimu.
Na tom sastanku Saliven je prenio američko upozorenje Kini da nijedna zemlja neće moći da se izvuče pokušavajući da spase Rusiju dok se Kremlj bori sa sankcijama uvedenim zbog napada na Ukrajinu.
Informacije američkih medija da je navodno Rusija zatražila od Kine vojnu i finansijsku pomoć Moskva i Peking demantovali su još u ponedjeljak. Međutim, Kina se na ovu temu oglasila i u utorak kada je saopštila da je njen stav o ukrajinskom sukobu “potpuno objektivan, nepristrasan i konstruktivan”, i ponovila optužbe da SAD širi dezinformacije.
– Imamo jasan cilj, a to je da promovišemo deeskalaciju situacije i okončamo sukob što je prije moguće – rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan.
Kako je rekao, “SAD je plasirao i širio dezinformacije.”
– Ovo nije samo neprofesionalno, već i nemoralno i neodgovorno – kazao je Džao.
Takođe, poručio je da SAD treba duboko da razmisle o ulozi koju su imale u razvoju ukrajinske krize i da učine nešto praktično kako bi se smanjile tenzije u Ukrajini.
Čeka se geostrateški potez Kine
Imajući u vidu da je rat u Ukrajini zapravo borba, prije svega, Rusije i SAD kao dvije od tri najveće globalne sile postavlja se pitanje dokle će se treća sila odnosno Kina držati po strani u tom konfliktu?
Predsjednik Foruma za strateške studije (FORST) Neven Cvetićanin ističe za Blic da su Rusija i SAD već povukle svoje geostrateške poteze i da se sada čeka Kina.
– Kina je strateški strpljiva što pokazuje da je bila uzdržana na svakom glasanju u Savjetu bezbjednosti u UN povodom rata u Ukrajini. Inače, Kina tradicionalno strateške političke odluke ne donosi preko koljena jer takve odluke moraju da prođu mnoga tijela od spoljnopolitičke komisije do politbiroa. Kina je očekivano uzdržana pogotovo ako se ima u vidu da je od svih sila najmanje pogođena ratom u Ukrajini – naglašava Cvetićanin.
Kako kaže, informacije američkih medija o navodnoj vojnoj i finasijskoj pomoći Kine Rusiji su bile samo ispitivanje snaga uoči sastanka Salivena i Đečijua u Rimu.
– Te informacije su vjerovatno služile za pozicioniranje prije tog razgovora u Italiji. Taj sastanak je zakazan još prije početka rata u Ukrajini samo što je sad dobio novi kontekst i teme. Na tom sastanku su se ispitivali stavovi dvije sile, kratkoročni i dugoročni planovi. Ne treba očekivati da će uskoro Kina povući konkretan potez. To će zavisiti, prije svega, od toka rata, koliko će ekonomske sankcije oslabiti Rusiju. Kina je za sada ravnotežna sila u igri tri sile i sa svima je korektna – rekao je Cvetićanin.
Kina potrebna i Zapadu i Rusiji
– Kina je ekonomski potrebna Rusiji, a s druga strane SAD u Pekingu vidi mogućnost za obuzdavanje Moskve. Kina će se držati uzdržano sve dok na stolu ne budu teme upotrebe nuklearnog strateškog naoružanja. Za sad su ovom globalnom strateškom pokeru Kina ima najjaču ruku – slikovito opisuje Cvetićanin.
Preorjentacija Rusije ka Kini trajaće godinama
I istraživač pri Centru za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC) Igor Novaković smatra da bi Kina mogla da bude najveći profiter rata u Ukrajini.
– Kina je samo donekle u nezahvalnoj poziciji. Peking je znao šta se sprema u Ukrajini još početkom februara. Tokom Zimskih olimpijskih igara potpisan je ugovor kojim je Kina postala prvi partner Rusije što mu je omogućilo najveći pristup ruskim energentima. S druge strane, Kina ne želi da se otvoreno konfrontira sa Zapadom – reao je Novaković.
Kako kaže, Zapad iz dva razloga otvoreno vrši pritisak na Kinu da se izjasni u vezi sa ruskom invazijom u Ukrajini.
– To čini ne samo da bi dodatno izolovala Rusiju nego i da označi kako Kina kalkuliše u vezi sa međunarodnim pravom i osudom ruske agresije – apostrofira Novaković, piše Blic.
Ipak, sagovornik ne očekuje da se Kina uskoro izjasni o ratu u Ukrajini.
– Kina ima sve predispozicije da najviše profitira od ove krize. Počela je strateška preorjentacija Rusije od zapada na istok. Do sada je Rusija najviše izvozila na Zapad, a od sada će u Kinu. Međutim, to neće ići tako brzo jer se mora napraviti kompletna infrastruktura, putevi, željeznice koje će to omogućiti. A to su ogromna ulaganja – zaključuje Novaković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu