Ako potrošimo više od onoga što unesemo, gubićemo na tjelesnoj težini. Ako unesemo više kalorija od onoga što ćemo izgubiti onda dobijamo na tjelesnoj težini.
U principu, to je jednostavno. Međutim, da li je baš tako?
Ulogu u povećanoj potrebi za hranom kasno, može da ima i poremećaj spavanja i oni su povezani sa višim stopama prekomjerne težine i gojaznosti, što pokazuju brojna istraživanja.
Istraživanja sugerišu da veoma važnu ulogu u ovom procesu igra i vrijeme kada unosimo hranu, odnosno vrijeme posljednjeg obroka u danu.
Otkriveno je da su osobe koje su večerale ranije uveče, najmanje četiri sata prije spavanja, imali značajne prednosti u poređenju sa kontrolnom grupom koja je jela kasnije uveče.
Zašto je vrijeme obroka važno?
Grupa ispitanika koja je posljednji obrok imala 4 sata prije spavanja imala je višu stopu sagorijevanja kalorija, značajno manji osjećaj gladi, brži metabolizam i manje nakupljanje masnog tkiva, iako su unijeli isti broj kalorija kao ispitanici koji su bili u grupi koja je večerala kasnije. Ali zašto je vrijeme uzimanja obroka toliko važno?
Naučnici smatraju da odgovor leži u ulozi hormona koji regulišu apetit, posebno leptina, koji signalizira osjećaj sitosti. Studija je pokazala da nivo leptina konstantno pada kod ispitanika koji su jeli kasno u toku dana, čak i kada je unos kalorija bio konstantan.
Uloga leptina u kontroli apetita
Kao rezultat toga, niži nivoi leptina dovode do toga da ispitanici uzimaju veće količine hrane, što za posljedicu ima povećanje tjelesne težine. Ulogu u povećanoj potrebi za hranom kasno, može da ima i poremećaj spavanja i oni su povezani sa višim stopama prekomjerne težine i gojaznosti, što pokazuju brojna istraživanja, pi[e eklinika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu