Da bi ponovo moglo da “zaškripi” oko finansija vidljivo je iz “rata” saopštenjima na realiciji Centralna izborna komisija Ministarstvo finansija i trezora BiH koje je javnost imala priliku da vidi ovih dana.
CIK je, naime, poslala tom Ministarstvu zahtjev za isplatu četvrtine sredstava potrebnih za organizaciju izbora, odnosno pokretanje procedura javnih nabavki za izbore, ali je dobila odbijenicu pod obrazloženjem kako su “uočene određene nelogičnosti i nezakonitosti u planu rashoda za prvo tromjesječje ove godine”.
– Upozorili smo CIK na to i tražili od ove institucije da izmjeni operativni plan kako bi ispoštovali zakon i važeće podzakonske akte koji regulišu ovu oblast – istakli su u saopštenju iz Ministarstva.
Pozvali su se na Zakon o finansiranju institucija BiH u kojem, između ostalog, stoji da u toku trajanja privremenog finansiranja, Savjet ministara može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predviđeni budžetom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija BiH, ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog finansiranja budu prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava.
Ako se uzme u obzir činjenica da u prošloj godini zbog političkih blokada uopšte nije bio usvojen budžet institucija BiH, već je cijelu godinu bila na snazi Odluka o privremenom finansiranju, a da je kriza prelivena i na ovu godinu, upitno je da li će i ove godine budžet biti usvojen.
Upravo je neusvajanje budžeta institucija BiH i u 2020. godini bio jedan od kamena spoticanja kada je bio u pitanju novac za održavanje lokalnih izbora. Iako se tvrdilo da novca u budžetu ima, iz političkih razloga se otezalo sa njegovim preusmjeravanjem na račun CIK sve do avgusta te godine, što je na kraju dovelo do toga da se izbori umjesto 4. oktobra održe 15. novembra.
Da bi i ovi izbori mogli doživjeti sličnu sudbinu, odnosno da bi se iz političkih razloga moglo otezati sa odobravanjem finansijskih sredstava za potrebe i ovih izbora, dodatnu sumnju unosi i činjenica da se na čelu Ministarstva finansija i trezora BiH nalazi HDZ-ov ministar Vjekoslav Bevanda, a poznato je da su hrvatski politički predstavnici u BiH ovih da javno zaprijetili da će bojkotovati izbore ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona.
Da li je na sceni pokušaj da se kroz finansijske opstrukcije bojkotuje održavanje izbora?
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je na sceni taktiziranje koje dolazi iz nekoliko različitih pravaca, ali i da je ovo klasični nastavak politike “povuci-potegni” u BiH.
– Vjerujem da će ovo prerasti sad u novu sagu u kojoj će se samo povećavati ucjenjivački ulozi koji dolaze od strane pojedinih političkih partija. Naravno da će se izbori zloupotrebljavati u svrhu reforme Izbornog zakona koja odgovara HDZ BiH, jer su direktno, javno i otvoreno zaprijetili bojkotom izbora – podsjeća Topićeva za Srpskainfo.
Ona kaže da su obrazloženja ministra Bevande nemušta i da on, naravno, neće javno ni reći da se radi o zatezanju.
S druge strane, kako dodaje Topićeva, u cijeloj priči se preliva i odnos pojedinih političkih partija prema CIK. Podsjeća da HDZ i SNSD nikada nisu priznali ovaj aktuelni sastav CIK, kojeg smatraju nelegitimnim.
– Dakle, tu se prelamaju sva ta koplja nesređenih političkih odnosa i političkih prilika. S jedne strane imate zahtjeve za izmjenu Izbornog zakona, a s druge strane nepriznavanje ovog sastava CIK. Sve to dovodi CIK u ulogu taoca – ističe Topićeva.
Ona kaže da vjeruje da će se saga oko izbora nastaviti jer političke partije u BiH funkcionišu na zatezanju i popuštanju konopca do same ivice da bi se postiglo što više od njihovih maksimalističkih zahtjeva i da bio se na neki način pripretilo ostalim političkim akterima, a i međunarodnoj zajednici vezano za određeni interes.
Politički analitičar Vehid Šehić iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” ističe za Srpskainfo da se opšti izbori moraju održati 2. oktobra ove godine jer tako piše u Izbornom zakonu, te da je država dužna da obezbijedi finansijska sredstva za to.
On dodaje da bi najlakši način bio da se usvoji budžet za ovu godinu sa posebnom stavkom koja bi se odnosila na izbore.
– Međutim, to se još nije desilo tako da ovo možda jeste neki vid političkog pritiska, ali ne želim da vjerujem u to. Živimo u državi gdje se ne poštuju zakoni i gdje se svako može ponašati kako želi, a da apsolutno nema nikakve odgovornosti za to – kaže Šehić.
On ističe da vlast mora da obezbijedi građanima izbore. Ako to ne učine, kako dodaje on, onda krše Ustav.
– S druge strane ako uzmemo u obzir činjenicu da se 2020. godine tvrdilo da novca ima, a da se otezalo sa tim da se on da na raspolaganje CIK, onda je sve moguće – smatra Šehić.
On kaže da konačnu odluku za finansiranje izbora donosi Savjet ministara i da će sigurno tu biti različitih stavova. Šehić ističe da je Izborni zakon jasan i da predviđa da vlast mora obezbijediti finansijska sredstva i dostaviti CIK najkasnije 20 dana nakon donošenja odluke o održavanju izbora, a to je početkom maja ove godine.
Bakalar: Neće nas omesti
Na pitanje šta će se desiti ako ne dobiju sredstva koja su zatražili, odnosno da li će to otežati pripreme za održavanje izbora, predsjednik CIK Željko Bakalar nije želeo ništa da prejudicira. Istakao je da prvo treba sačekati odgovor nadležnog Ministarstva.
– Naravno da je velika razlika ukoliko imamo ili nemamo operativna sredstva za organizaciju izbora, ali to neće zaustaviti našu instituciju da priprema i organizuje izbore, kao što je nije spriječilo ni 2020. godine kada smo dobili budžet uz znatno kašnjenje tek u avgustu te godine – istakao je Bakalar za Srpskainfo.
On je podsjetio da je CIK dostavila Ministarstvu operativni plan za prvi kvartal 2022. godine u iznosu 1,8 miliona KM, što iznosi četvrtinu sredstva odobrenih toj instituciji u Zakonu o budžetu institucija BiH za 2020. godinu, te da ne vidi razlog zašto je to odbijeno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu