Miroslav Miškić, direktor Javnog preduzeća „Putevi Brčko“ kaže da je trenutno najviše posla na postavljanju horizontalne signalizacije.
Glavna trasa i sve oko nje biće završeno na vrijeme, a nakon toga će početi radovi na sanaciji oštećenih pristupnih puteva. Ono što je polomljeno mora da se uradi i izvođač radova ne biježe od svoje obaveze – kaže Miškić. Na obavezu izvođača radova da sanira pristupne puteve korišćene prilikom gradnje zaobilaznice nedavno je podsjetila i Vlada Brčko distrikta.
Sabrija Jašarevića, šef Odjeljenja za javne poslove izjavio je da su oštećenja na devet putnih pravaca procijenjena na oko 2.000.000 KM.
– Izvođač radova firma „Rubau“ ima obavezu da sanira oštećenja što je predmet ugovora ove firme i JP „Putevi Brčko“ – rekao je Jašarević.
Izgradnju zaobilznice oko Brčkog prate primjedbe da su izgrađni kružni tokovi preuski.
– Po dolasku na projekat upozoravao sam da su kružni tokovi uski i da ih treba proširati. Imali smo vremena da to preprojektujemo i promijenimo građevinsku dozvolu. Smatralo se da to nije potrebno jer su projektovani po standardu što je potpuno tačno, ali s obzirom na vrstu saobraćaja koja će odvijati zaobilaznicom, prvenstveno tranzitni i teretni saobraćaj bilo bi dobro da su šire – kaže Miškić. On dodaje da nije nemoguće voziti kroz ovakve kružne tokove i da vjeruje da će se vremenom vozači navići da pažljivo i sa manjom brzinom voze kroz njih.
– Građevinski gledano sada se na terenu vrlo malo može uraditi. Moguće je da se unutrašnji prsten donekle smanji, ali tu nećemo mnogo dobiti. Krug između dva ivičnjaka može da se asfaltira i koristi kao kolovoz, ali na spoljašnjem dijelu već smo postavili rasvjetu, unutrašnju odvodnju i druge instalacije tako da to nije jednostavno uraditi – kaže Miškić i pojašnjava da bi bilo kakve izmjene u odnosu na projekat dovele u pitanje tehnički prijem saobraćajnice.
Stoga su ovdje pristupili izradi studije koja treba da pokaže kako riješiti problem uskih kružnih tokova nakon koje će biti raspisan tender za izvođenje radova.
On ističe da su problem i dvije raskrsnice u nivou koje nemaju kružni tok, ali ni semafore i da ih prije tehničkog pregleda ne mogu postaviti.
– To ćemo uraditi poslije tehničkog pregleda, ali to je jednostavnije jer tu nema građevinskih zahvata kao kod proširenja kružnih tokova – ističe Miškić.
Željko Petrić, predsjednik Centra za promociju bezbjednosti saobraćaja u Brčko distriktu BiH kaže da su kružni tokovi zaista uski i da su van svih međunarodnih standarda, ali da nisu jedini problem na zaobilaznici.
– Funkcija kružnih tokova je da razdvajaju saobraćajne tokove i da usporavaju saobraćaj zbog čega se i prave nešto manji, ali je činjenica da su ovi mimo svih standarda. Oni su ipak najmanja smetnja na zaobilaznici koja nema putni pojas i ne znamo gdje će završiti snijeg, kiša, nema pješačke ni biciklističke staze – kaže Petrić i dodaje da je zaobilaznica trebala biti prilagođna geografskom i privrednom području kroz koje prolazi.
Gradnja počela 2015. godine
Izgradnja zaobilaznice oko Brčkog počela je krajem septembra 2015. godine.
Duga je 18,8 kilometara i široka 10,6 metara, sa 12 mostova, četiri kružna toka, dvije raskrsnice u nivou i više nadvožnjaka.
Izgradnja zaobilaznice oko Brčkog finansira se kreditom EBRD – u iznosu od 28,5 miliona evra.
Prema ponudi izvođača radova građevinska cijena ovog objekta bila je 24,5 milona evra, ali je zbog dodatnih radova ona porasla na oko 28 miliona evra, što je sa troškovima nadzora značajno poskupilo cjelokupni projekat pa su nedostajućih 2,5 miliona evra obezbijeđeni iz budžeta Brčko distrikta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu