Prema riječima Tanje Đaković, pomoćnice ministra za kulturu, „svi izneseni konstruktivni prijedlozi i sugestije biće uvršteni u tekst prijedloga ovog zakona“.
Ona je podsjetila da je riječ o krovnom zakonu o kulturi koji reguliše ona pitanja koja posebnim zakonima nisu definisana, te posebno važnim ocijenila što se ovim zakonom definiše nadležnost RS u oblasti kulture.
Ovim zakonom smo se, prije svega, bazirali na nezavisnu scenu, odnosno udruženja građana koja se bave kulturnom djelatnošću, zatim na oblasti kulture, subjekte u kulturi, način finansiranja i sufinansiranja projekata i programa u kulturi, kao i na Strategiju razvoja kulture i Javni konkurs za sufinansiranje projekata u kulturi koje smo prepoznali kao instrumente za provođenje kulturne politike – istakla je Đaković.
Ona je govorila i o važnosti uspostavljanja sistema kada je riječ o nezavisnoj sceni, koja do sada nije bila definisana pojediničnim zakonima.
– Imali smo namjeru da i tu uspostavimo sistem prepoznavanja i vrednovanja, kako bismo valjano vrednovali ona udruženja koja rade dobro i kontinuirano i koja su vidljiva u zajednici – rekla je Đaković.
Udruženja će biti dodatno stumulisana da rade još bolje jer će im, kaže ona, biti dodijeljen status reprezentativnih udruženja.
– Ona udruženja koja manje rade, biće svrstana u kategoriju ostalih udruženja – navela je Đaković.
Ona je dodala da se ne radi o trajnim kategorijama, već o onima koje će udruženja zasluživati prema sopstvenoj angažovanosti i kvalitetu rada.
Kao važnu stranu ovog zakona, ona je istakla i to što je predviđena kategorizacija kulturno –umjetničkih društava, odnosno amaterskih udruženja.
– Predviđena je kategorizacija kulturno – umjetničkih društava na one od republičkog značaja, od lokalnog značaja i ostale. Ministarstvo prosvjete i kulture preuzeće obavezu finansiranja društava od republičkog značaja, dok će za druge kategorije biti finasirane od strane jedinica lokalnih samouprava u kojima rade i djeluju – naglasila je Đaković.
Ona je važnim ocijenila i to što je ovim zakonom predviđeno donošenje strategije razvoja kulture na nivou svake lokalne zajednice koja će pratiti njene potrebe u oblasti kulture.
– Ministarstvo prosvjete i kulture prošle godine donijelo je Strategiju razvoja kulture RS za period od pet godina i na nju će se ove strategije nužno oslanjati, ali i slijediti specifične potrebe svake od lokalnih zajednica – rekla je Đaković.
Javne rasprave o Nacrtu zakona o kulturi održane su ranije u Trebinju, Istočnom Sarajevu i Bijeljini, gdje je iskazana značajna zainteresovanost kulturne javnosti i izneseni su važni prijedlozi koji će biti uvršteni u tekst Prijedloga zakona o kulturi RS.
Mladen Matović, direktor Banskog dvora u Banjaluci i član radne grupe za izradu ovog zakona, rekao je da je izuzetno važno da kultura Srpske dobija jedno sistemsko rješenje koje će biti kvalitetna baza za njen dalji razvoj.
– Nadam se da će ovaj zakon ubrzo biti usvojen i u Narodnoj skupštini RS, te da će što prije početi njegova primjena, a time i bolji dani za kulturu Srpske – istakao je Matović.
Dobri temelji za dalji razvoj
Marko Bilbija, član radne grupe za izradu ovog zakona, pojasnio je da je u prvom redu, od izuzetnog značaja sama inicijativa za donošenje krovnog zakona o kulturi RS, a potom i uređenje onih oblasti koje nisu obuhvaćene postojećim zakonima.
– Trudili smo se da sve one oblasti koje nisu bile pokrivene posebnim zakonima uredimo ovim zakonom, te im postavimo dobre temelje za dalji razvoj – rekao je Bilbija te posebno istakao važnost dijela zakona koji se odnosi na nezavisnu scenu i njeno uređenje na održiviji i smisleniji način.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu