Oni koji imaju hladnjače sačekaće proljeće i bolju cijenu, dok ostali prodaju prvoklasne jabuke po trideset feninga za kilogram. Ipak, zahvaljujući izuzetnom rodu ostvariće solidnu zaradu. Jabuke su rodile kao rijetko kada, a kvalitet voća je izuzetan.
Miroslava Simeunović sa dva hektara zasada ubraće oko 120 tona roda. Iako je velika ponuda snizila cijene, prihod će biti solidan.
Jabuka je prerodila, pa je cijena niska. Uglavnom se prodaje na pijaci kao konzumna, a tek manji dio u industrijsku preradu. Uvijek je tako. Ako je voće rodi onda zbog velike ponude i cijena bude niža. Ulaganja su velika, ali isplati se. Iako traži dosta truda, od voćarstva se može solidno živjeti – kaže Simeunović.
I u voćnjaku Miloševića u ugljevičkom selu Tutnjevac rod je izuzetno dobar i kvalitetan. Pod voćem imaju osam hektara.
– Dobra je godina za voćare. Brine nas plasman, odnosno kako prodati i naplatiti. Ali vjerujemo da će sve biti dobro – kaže Đorđe Milošević.
Na tržište Evropske unije izvezli su rane sorte, dok će jabuka koju su ubrali jesenas u hladnjači čekati bolju cijenu na domaćem tržištu. Darko Milošević kaže da je zahvaljujući uloženom trudu jabuka izuzetnog kvaliteta, te da je 85 odsto prinosa u prvoj klasi.
– Jabuka je pod mrežom pa je bila zaštićena od grada i olujnih vjetrova. Imamo sistem za navodnjavanja, pa ni suša nije mogla da ugrozi naše voće. Sa dobrom ishranom postigli smo iznad prosječan prinos. Na nivou Srpske godišnje se u prosjeku rod jabuke kreće od 25 do 30 tona, a ove godine pojedini voćari imaju i 60 tona po hektaru. Odlične prinose dale su sve sorte, zlatni delišes, crveni delišes, ajdared, gala i druge. Prvu klasu izvezli smo sortu gala u Njemačku i Holandiju. Raduje nas što su zajedno sa šljivom kupci prepoznali kvalitet. Zato razmišljamo o povećanju površina pod ovom sortom. Treba uvoditi sortiment koji može da se izvozi u zemlje EU – kaže Milošević.
On kaže da je najvažnije da se jabuka proda.
– Proizvodna cijena jabuke je 30 feninga, pa se nadamo da će prodajna biti i veća, kako bismo i mi imali neku računicu. Cijena je uvijek pitanje ponude i potražnje. Na primjer, prinos jabuke u Kini prepolovili su proljećni mrazevi tako da se očekuje da će dobar dio jabuke iz Evrope otići upravo na ovo tržište – kaže Milošević.
U semberskim i majevičkim voćnjacima ima dovoljno sezonskih radnika, a voćari se trude da svake jeseni za berbu angažuju iste ljude.
– Posao je težak, ali se navikne. Imam penziju od 180 KM i da mi nije ovog dodatnog prihoda teško bih živjela. Svake godine berem jabuke za nadnicu i zadovoljna sam i uslovima i plaćanjem – kaže Zora Milutinović.
Počinju pripreme u voćnjacima
Odmah nakon berbe počinju jesenji radovi na pripremi voćnjaka za narednu sezonu. Uklanjaju se protivgradne mreže i prihranjuje zemljište. Zahvaljujući mogućnosti izvoza jabuka, većina voćara planira i proširenje proizvodnje.
Na sembersko-majevičkoj regiji zasađeno je više od milion sadnica voća, od čega je najviše šljive, jabuke i kruške. Prema podacima Udruženja voćara RS, jabuke se u BiH proizvode na 3.000 hektara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu