Epidemiolozi objašnjavaju da dvije-tri sedmice pred nama jesu ključne, ali da se ne očekuje eksplozija broja novozaraženih, odnosno, da je u Republici Srpskoj epidemiološka kriva u ravni.
To znači da smo, kad je riječ o preventivnim mjerama, dosad uradili sve što je trebalo, te da moramo nastaviti da se disciplinovano i odgovorno ponašamo, kako ne bi došlo do masovnijeg širenja zaraze.
Podsjetimo, u Srpskoj je, do sada, testirano ukupno 2.420 uzoraka, a zaraza je potvrđena kod 274 osobe.
Prvi slučaj zaraze korona virusom u Srpskoj zabilježen je 5. marta, a prvi smrtni slučaj registrovan je 28. marta.
Do danas poslepodne, u RS je pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm bilo 8.927 оsоbа, a nаdzоr је zаvršеn kоd 11.471 оsоbe.
Najveća prijetnja ranije nam je bilo unošenje virusa od onih koji dolaze iz inostranstva, a sada su sve snage sistema usmjerene na sprečavanje širenja zaraze u porodicama.
Podsjećanja radi, u prošloj sedmici imali smo više od 400 testiranja na graničnim prelazima i svi su bili negativni.
Ništa neobično, s obzirom na to da su zemlje iz kojih naši ljudi dolaze takođe preduzele maksimalne preventivne mjere i mogućnost pojave većeg broja potencijalno zaraženih je svedena na minimum. Zato smo resurse usmjerili više prema građanima u RS i testiranju unutar zajednice, kako bismo došli do što više ljudi iz porodičnih klastera ili kontakata koji su nam trenutno nepoznati, i testirali ih. Cilj je da se, što je moguće više, zaustavi širenje virusa unutar same zajednice – poručio je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.
U Srpskoj je sada takva procedura, da su svi oni koji prelaze granicu BiH i dolaze na našu teritoriju, obavezi da se jave u karantine pri graničnim prelazima. Tu budu pregledani i evidentirani, nakon čega se, u pratnji policije, upućuju u opštinske karantine.
Epidemiolozi objašnjavaju da je u borbi protiv korona virusa (virus SARS-CoV-2), najbitnija strategija što prije otkriti osobe kod kojih je došlo do infekcije virusom, te ih izolovati i spriječiti dalje širenje infekcije.
– Kod osoba kod kojih se potvrdi infekcija virusom, neophodno je da odmah budu izolovane, kao i da se što prije pronađu sva lica sa kojima je u određenom vremenskom periodu osoba sa potvrđenom infekcijom bila u kontaktu, da se procijeni stepen rizika koji taj kontakt predstavlja, te da se oni koji su bili u kontaktu visokog rizika izoluju na period maksimalne inkubacije bolesti, a prema procjeni i testiraju – kaže za Srpskainfo epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS dr Jela Aćimović.
Naglašava da je, u procesu traganja za kontaktima, jako bitna dobra saradnja i maksimalna iskrenost svih osoba, jer netačne informacije epidemiološko istraživanje mogu da odvedu u pogrešnom pravcu.
– Traganje za kontaktima je osnova protivepidemijskog djelovanja, naročito u početnoj fazi, a sa pojavom većeg broja oboljelih se prialgođavaju i nadopunjuju strategije. Dok smo imali manji broj potvrđenih slučajeva, svaka potvrđena osoba bila je hospitalizovana, bez obzira na simptome. Sa pojavom većeg broja potvrđenih slučajeva, osobe bez simptoma i sa blagim simptomima, koje ne zahtijevaju hospitalizaciju, upućivane su u kućnu izolaciju, kako kapaciteti bolnica ne bi bili prezauzeti – kaže Aćimovićeva.
Prema njenim riječima, iskustva zemalja u svijetu i našem okruženju pokazala su da se virus najviše prenosi na članove domaćinstva, odnosno, u krugu porodice.
– Takva situacija sada je i u Republici Srpskoj. Da bismo zaštitili porodice, osobe sa potvrđenom infekcijom koje ne zahtijevaju hospitalizaciju sada su smještene u republičke objekte za izolaciju, gdje borave dok se ne potvrdi da su negativni na virus. Tada se vraćaju u svoju porodicu – objašnjava Aćimovićeva.
Ističe da su dosadašnje preventivne mjere imale efekat i ostvaren je glavni cilj, a to je da se krivulja epidemije razvuče i spriječi nagli porast broja oboljelih.
– Naime, karakteristika ovog virusa je brzo širenje, sa čime se svijet do sada nije suočio. U Srpskoj su na vrijeme proglašene mjere, kao što je zatvaranje škola i vrtića i drugih objekata gdje se ljudi masovno okupljaju. Međutim, vrlo je važno kako ćemo nastaviti da djelujemo u narednom periodu. Mjere socijalnog distanciranja i dalje su na prvom mjestu, ne smijemo se opuštati. Možemo ići u šetnju, ali se ne smijemo u većem broju okupljati ni na otvorenom prostoru. Međutim, i danas možemo vidjeti grupe ljudi na klupama na otvorenom, u bliskom kontaktu. To ne smijemo raditi. Još dvije-tri sedmice su sigurno kritične, ali ne možemo tačno reći kakav scenario nas čeka. Moramo poštovati mjere, da bismo spriječili širenje epidemije – poručuje Aćimovićeva.
Masovno testirati zdravstvene radnike
Aćimovićeva objašnjava da masovno testiranje ne podrazumijeva testiranje cijele populacije, nego onih grupa koje su u riziku od infekcije, a u skladu sa preporukom Instituta za javno zdravstvo.
– Među njima su i zdravstveni radnici koji su bili u kontaktu sa oboljelim osobama bez korištenja zaštitne opreme ili imaju respiratorne simptome – kaže epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS dr Jela Aćimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu