Društvo

Zašto žene u BiH NISU RAVNOPRAVNE? Više ih je, znanja imaju, ali teško dolaze do posla

U BiH živi skoro dva odsto više žena nego muškaraca, ali iako su brojnije i u prosjeku imaju više obrazovanje u odnosu na muškarce, žene teže dolaze do posla, pogotovo ako je u pitanju prvo radno mjesto.

Zašto žene u BiH NISU RAVNOPRAVNE? Više ih je, znanja imaju, ali teško dolaze do posla
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

Nezaposlenost je samo jedan od problema, ali ne i jedini koji ukazuje na još uvijek prisutnu neravnopravnost među polovima u Bosni i Hercegovini.

Prema studiji „Žene i muškarci u BiH“, koju izdaje Agencija za ravnopravnost polova u BiH, a utemeljena je na zvaničnim statistikama, u BiH živi skoro dva odsto više žena nego muškaraca.

Na tu brojčanu prednost najviše utiče činjenica da žene, u prosjeku, žive skoro pet godina duže u odnosu na muškarce. Prosječni vijek žene u BiH je 79 godina.

Prosječna starost majke, koja rađa prvo dijete je 27 i po godina. Žene u BiH u prvi brak stupaju sa 27 godina, a mladenke su, u prosjeku, dvije godine mlađe od mladoženja.

žena u kancelariji, gleda kroz prozor
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kada je u pitanju obrazovanje, takozvani „stakleni plafon“, koji je nevidljiva, ali moćna društvena prepreka za napredovanje žena, podignut je na najviši nivo.

Naime, žene su brojnije među građanima BiH koji su diplomirali na fakultetima, pa i među specijalistima i magistrima. Ali, doktori nauka su još uvijek češće mušakrci.

Na to vjerovatno utiče i činjenica da su u kasnim dvadesetima i ranim tridesetim godinama, kada muškarci “jure karijeru”, pa i doktorate, žene najčešće posvećene rađanju i materinstvu.

Kada su u pitanju oblasti u kojima se obrazuju, muškarci još uvijek dominiraju inženjerskim naukama, uključujući i one u oblasti poljopirvrede, šumarstva i IKT, mada su u polju novih tehnologija žene sve brojnije i sve uspješnije.

Žene u BiH dominiraju o oblasti obrazovanja, humanističkih i društvenih nauka i u zdravstvu.

Svaka peta radno sposobna žena u BiH je nezaposlena, a stopa nezaposlenosti među ženama je znatno viša nego među muškarcima. Među nezaposlenim ženama u BiH, njih čak 17,8 odsto imaju visoko obrazovanje.

Kako ukazuju aktivistkinje koje se bore za rodnu ravnopravnost, za poslodavce su žene, pogotovo mlade žene, manje poželjne, jer se očekuje da će rađati djecu, a to znači i česta odsustva s posla: od trudničkog bolovanja, do porodiljskog odsustva i izostanaka radi njege bolesnog djeteta.

Pročitajte još

Zbog toga žene mnogo teže dolaze do prvog posla, a pogotovo do prvog ugovora o radu na nedoređeno.

Mada po zakonu i očevi mogu da koriste “porodiljsko” odsustvo, odnosno odsustvo za njegu djeteta do godinu dana, oni koji to pravo koriste su prava rijetkost.

Tako statistike pokazuju da u Republici Srpskoj ovo odsustvo posljednjih godina koristi oko 5.000 majki i svega oko 60 očeva godišnje. Znači, tata na porodiljskom ima tek nešto više od jedan odsto.

Jedna od problema je i izloženost žena nasilju.

Prema podacima OSCE iz 2018. godine, 38 odsto žena u BiH je doživelo neki vid rodno zasnovanog nasilja, uključujući i nasilje u porodici, mobing na poslu i seksulano uznemiravanje.

U korjenu mnogih problema su patrijarhalni stereotipi po kojima žena treba “prvo da bude majka i domaćica i da brine o kući”, dok je svaki drugi angažman u drugom planu.

Najrigidniji rodni stereotipi propovjedaju i da žena treba da ćuti i sluša i da i u porodici i na poslu muškarci treba da vode glavnu riječ.

Ti stereotišpi su najžilaviji kada je u pitanju neravnopravna podjela poslova u kući, odnosno porodičnih poslova. Još uvijek mnogi u BiH smatraju da su kuvanje, pranje, čišćenje i odgajanje djece – ženski poslovi.

Prema istraživanju, koje je Agencija za ravnopravnost polova u BiH objavilo 2020. godine, u većini porodica sve ili skoro sve kućne poslove i poslove oko odgajanja djece i njege starijih i bolesnih članova porodice, obalvjaju žene.

žena se drži za glavu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ovim tradicionalno “ženskim” poslovima opterećene su i zaposlene žene, pa i one koje u profesionalnom životu rade vrlo zahtjevne i odgovorne poslove.

Istraživanje je pokazalo da zaposlene žene imaju duplo radno vrijeme: jedno na poslu, drugo nakon posla u kući.

Skoro 53 odsto anketiranih zaposlenih žena bar jednom u životu je zbog opterećenosti obavezama moralo “znatno smanjiti vrijeme spavanja na duže vremensko razdoblje”, navodi se u istraživanju.

Jednostavno, zaposlene žene danju rade na poslu, popodneva provode sa djecom ili u nabavci namirnica, a onda noću kuvaju, peglaju čiste i rade sve ono što tokom dana ne stižu.

Mentalno zdravlje žena, opterećenih dugim radnim danom na dva fronta, u ovakvoj je situaciji ozbiljno ugroženo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu