Centralnoj banci BiH SOC je uputio dopis u kojem predlažu da se u društvu velikana, poput Ive Andrića, Maka Dizdara, Alekse Šantića i Petra Kočića, na novčanicama KM nađe i 5 znamenitih žena: Adela Bervukić, Mica Todorović, Vahida Magajlić, Vera Šnajder i Laura Papo Boherta.
Smatramo da bi se na ovaj način barem dijelom umanjila rodna neravnopravnost u javnom prostoru, te na simboličan način pokazalo da se vrednuje i rad i doprinos ovih značajnih žena – navodi se u pismu SOC-a.
Da ove žene, iako široj javnosti malo ponate, zaista zaslužuju društveno priznanje, svedoče i podaci izneseni u kratkim biografijama, koje su, uz zahtjev Centralnoj banci BiH, priložili aktivisti Sarajevskog otvorenog centara.
Banjalučanka – narodna heroina Jugoslavije
Vahida Maglajlić je rođena u Banjaluci 1907. Bila je učesnica u različitim akcijama te angažovana i po pitanju emancipacije žena, prvo kao sekretarka, a potom i kao predsjednica Ženskog pokreta.
Na Prvoj zemaljskoj konferenciji AFŽ-a, izabrana je za članicu Centralnog odbora. Poginula je 1. aprila 1943, u selu Velika Ruiška. Za narodnu heroinu Jugoslavije proglašena je 20. decembra 1951. godine.
Na Trgu palih boraca u Banjaluci još stoji njena bista. Prije rata, ime Vahide Maglajlić nosila je Medicinska škola u Banjaluci i jedna gradska ulica.
Matematičarka svjetskog glasa
Vera Šnajder je rođena 1904. u Sarajevu.
Bila je vrsna matematičarka i naučnica. Objavila je prvi međunarodno priznat naučni rad iz oblasti matematike, čiji je autor neko iz BiH. Učestvovala je u osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te naročito u organizovanju Katedre za matematiku, kasnije Odsjeka za matematiku, na čijem čelu je bila dugi niz godina.
Bila je i predsjednica Društva matematičara, fizičara i astronoma BiH, kao i organizator Četvrtog kongresa matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, održanog 1965. godine u Sarajevu.
Umrla je 1974. godine.
Čarobne sefardske romanse i poslovice
Laura Papo Bohoreta je rođena 1891. u Sarajevu.
Bavila se skupljanjem romansi, pjesama, priča i sefardskih poslovica. Prevodila je i adaptirala djela francuskih autora.
Laura je smatrala da razvoj žena ne bi trebao zavisiti od okoline, nego od njih samih, od njihove želje da napreduju.
Umrla je u sarajevskoj Bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine.
Akademska slikarka u zemlji nepismenih
Adela Ber Vukić je rođena 1888.u Tuzli.
U Sarajevu je završila Višu djevojačku školu, a nešto kasnije upisala je i učiteljsku školu u Sarajevu. Godine 1908. otišla je u Beč gdje je pohađala privatnu slikarsku školu, a zatim i Umjetničku školu za žene (Kunstschule für Frauen und Mädchen). U vrijeme kada je Adela Ber postala prva školovana slikarka, žene u Bosni i Hercegovini su tek počele da se opismenjavanju.
Umrla je 1966. godine.
Potresni crteži iz logora smrti
Mica Todorović je rođena 1900. u Sarajevu.
Bila je, pored Adele Ber Vukić, jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnica. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Crteži koje je, nakon što je preživjela strahote logora, napravila predstavljaju izuzetno potresno viđenje i dokument o ljudskom stradanju.
Bila je članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Umrla je 1980. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu