Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavičkom domu, tvrdi da BiH ne ide ka članstvu u NATO i da se to najbolje vidi kroz budžet BiH.
– Odnosi s NATO, nakon usvajanja Programa reformi, i formalno su se prebacili na kolosijek saradnje koja ne prejudicira članstvo, što ne bi bio slučaj da je usvojen i podnesen Godišnji plan (ANP). O tome se jasno može pročitati na sajtu NATO. Sve ove činjenice najbolje ilustruje usvojeni budžet institucija BiH za 2020. u kojima nisu predviđena nikakva dodatna sredstva za Ministarstvo odbrane. Odluka koja nema finansijski odraz jasno ukazuje na nivo operativnosti, kao što je bilo i jeste u konkretnoj situaciji – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.
Inače, budžet BiH za 2021. još nije usvojen.
Istovremeno, predsjednik PDP Branislav Borenović tvrdi da članovi Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, isto razmišljaju i rade po pitanju NATO puta, a da „samo drugačije pričaju“.
– NATO put su zakucali 2019. slanjem ANP ili tzv. Programa reformi u Brisel. Od tada Dodik samo pokušava da manipuliše, laže, vara. U svemu tome vrijeđa i ponižava institucije RS, prije svih Narodnu skupštinu. Međutim, činjenica je da je on pristao na nastavak puta BiH u NATO, šta god govorio – kaže Borenović za Srpskainfo.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je poručio da BiH želi da ima dobre odnose s Ruskom Federacijom, da poštuje njen suverenitet i integritet, ali da od Rusije traži da to isto poštuje i kada je u pitanju BiH.
Šta tačno piše u saopštenju ambasade Rusije u BiH od 18. marta, koje je izazvalo reakcije u BiH, ali i pojedinih zapadnih ambasadora, poput britanskog, koji je na svom blogu napisao da „nema mjesta za prijeteće tonove“? Iz ambasade su naglasili da je stav Rusije o proširenju NATO dobro poznat, a potom navode ključnu rečenicu: „U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO, naša zemlja će morati reagovati na ovaj neprijateljski korak“.
Kažu da će pristupanje NATO prinuditi Sarajevo da zauzme stranu u vojno-političkoj konfrontaciji „čiju filozofiju Amerikanci, a usljed njih i NATO, nameću Evropi“.
– Suprotno našim zapadnim partnerima, mi ne namećemo izbor spoljnopolitičkih prioriteta. Ali istovremeno pozivamo bosanskohercegovačke prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve „za“ i „protiv“, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje, koji su daleki od konsenzusa po ovom pitanju, da pogledaju uspješan primjer takvih dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile NATO kao što su Austrija, Irska, Švajcarska, Švedska i Finska – piše u saopštenju.
Juče su u Ambasadi Rusije rekli da su pojašnjenje ovog saopštenja proslijedli u kabinete ministarke spoljnih poslova BiH Bisere Turković, člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i u centralu SDA. Prema tom objašnjenju, do koga su došli mediji u FBiH, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov je naveo da je to bio stav Rusije na „neobuzdanu medijsku propagandu puta BiH ka članstvu u NATO“.
On je podsjetio da u BiH ne postoji konsenzus o članstvu, kako u Predsjedništvu BiH, tako ni među građanima. Kaže da se Rusija čvrsto zalaže za stvarni suverentitet BiH, bez uticaja stranog faktora, koji predvode zapadne zemlje i koje „pod lažnim plaštom žele imati BiH pod svojim okriljem“.
– Ko Rusiju u BiH bilo šta pita – bila je prva reakcija stručnjaka za bezbjednost Darka Trifunovića na posljednje poteze ambasade Rusije.
Smatra da „svi treba da se plašimo ruske poruke, jer oni znaju da ne postoji način da jedna zemlja Balkana uđe u EU, a da prije toga ne uđe u NATO“.
– A svi naši političari su za ulazak u EU. Srbija ne otvara poglavlja s Rusijom, nego sa EU. BiH korača ka EU, aktivirala je MAP ka NATO, a ne ka Rusiji. Rusija reaguje tako što je u RS i u Srbiji napravila podijeljena društva. Oni koji su za EU i NATO, oni su globalisti, a suverenisti su po volji Rusije – navodi Trifunović.
Po čemu se rusko miješanje u BiH razlikuje od miješanja uticajnih zapadnih ambasada?
– Razlika je u tome što oni kada se miješaju, mi treba da očekujemo posljedice od Zapada prema nama. I kada god su se umiješali, kada su nastupile posljedice, oni nisu stali da nas zaštite – tvrdi Trifunović.
Međutim, upozorili smo ga da je percepcija javnosti u Srpskoj o Rusiji potpuno drugačija, naročito od momenta kada su u Savjetu bezbjednosti UN 2015. uložili veto na britansku rezoluciju u kojoj se govori o genocidu u Srebrenici.
– To je sasvim normalna percepcija zato što većina ljudi u RS ne zna da je taj veto bio iznuđen. Rusi su se tada nećkali, pokušavali su da od Srbije dobiju nove ustupke, kao što je diplomatski status za njihov špijunski centar u Nišu. Kada je kineski ambasador ustao da stavi veto, onda su Rusi brže bolje potrčali da ga oni ulože – objašnjava Trifunović.
Ako je u Srpskoj pozitivna percepcija o ulozi Rusije, kaže da bi trebalo da se zapitamo „kakvu su oni ekonomiju, privredu donijeli u RS“.
– Ne postoji njihova investicija, a da nije gubitaš. Njima trebaju ljudi koji će da drže srpski narod u stalnoj pat poziciji i to rade putem svoje agenturne mreže u Evropi. Ako ta Evropa srpski narod, gdje god on živio, doživi kao rusku isturenu ruku, a to se ne krije u Srpskoj, da li onda neko razmišlja o posljedicama? Više nema Trampa koji je želio da ima korektne odnose s Rusijom. Bajden je Putina nazvao ubicom. Šta će biti za dvije godine kada se stvari okrenu naopačke? Da li ćemo opet zbog njih biti u situaciji da nam strane ambasade odlučuju ko smo i šta smo? Da li je moguće da Srbija i Srpska nemaju nijednog prijatelja na Zapadu – pita Trifunović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu