Temu je pokrenuo delegat SDP Denis Bećirović, koji je tražio da se na dnevni red prekjučerašnje sjednice “uvrsti zaključak o uspostavljanju ustavne ravnopravnosti srpskog naroda, srpskog i bosanskog jezika i ćiriličnog pisma u ustavima kantona u Federaciji BiH”.
Bećirovićeva inicijativa nije imala podršku delegata iz HDZ BiH, što i nije čudo s obzirom na to da od 10 kantona u FBiH, Srbi nisu konstitutivni u tri, i to upravo ona s hrvatskom većinom.
Ono što je iznenadilo jeste činjenica da Bećirovićev prijedlog nisu prihvatili ni delegati SNSD i SDS. Naime, Sredoje Nović i Nikola Špirić iz SNSD bili su protiv, a njihove partijske kolege Dušanka Majkić i Lazar Prodanović suzdržani.
Inicijativa
Suzdržan je bio i Mladen Bosić iz SDS koji, inače, već godinu dana ne glasa ni za jednu drugu tačku u Domu naroda otkako je Narodna skupština Republike Srpske na 10. vanrednoj sjednici donijela zaključak da predstavnici iz Republike Srpske u institucijama u Sarajevu ne učestvuju u donošenju odluka na nivou BiH dok se ne riješi pitanja Ustavnog suda BiH.
Bećirović je, naime, tražio da Dom naroda usvoji zaključak kojim se ocjenjuje da u ustavima svih kantona i entiteta Federacije BiH mora biti jasno propisana puna ravnopravnost svih naroda i građana, jezika i pisama u skladu s Ustavom BiH i Ustavom FBiH.
Zaključkom je bilo predviđeno da Dom naroda pozove kantone koji još uvijek nisu propisali ravnopravnost svih naroda i građana, jezika i pisama, da najkasnije u roku od 90 dana osiguraju da se u svim kantonima priznaju i jasno definiše ravnopravnost srpskog naroda s drugim narodima; srpski jezik kao službeni i ustavom priznat jezik; “bosanski” jezik kao službeni i ustavom priznat jezik, te ćirilično pismo kao službeno i ustavom priznato pismo.
S obzirom da srpski predstavnici u Federaciji BiH već godinama upozoravaju na činjenicu da u pojedinim kantonima Srbi još uvijek nemaju status konstitutivnog naroda, kao ni pravo na svoj jezik i pismo, postavlja se pitanje zbog čega delegati iz Srpske nisu glasali za Bećirovićevu inicijativu.
“Gubljenje vremena”
Delegat SNSD u Domu naroda PS BiH Lazar Prodanović, koji je tokom glasanja bio suzdržan, objašnjava da bi stavljanje Bećirovićevog prijedloga na dnevni red bilo gubljenje vremena.
– Ne zato što sam protiv tog sadržaja već zbog činjenice da zaključci ne bi imali nikakvu pravnu snagu. Već postoje odluke Ustavnog suda BiH kojima se nalaže kantonima da riješe pitanje konstitutivnosti Srba. Kantoni moraju da postupe u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH, koja je iznad zaključaka Doma naroda – pojašnjava Prodanović.
Ovdje nije riječ da je neko protiv toga da Srbi trebaju biti konstitutivni u svim kantonima, kao i da imaju pravo na svoje pismo ili jezik, već je riječ o tome da bi, kako ističe Prodanović, raspravljali o nečemu što nema nikakvog efekta.
– Problem je što postoji jako velik broj inicijativa koje predstavnici opozicionih partija pokreću u Domu naroda, a koje samo nepotrebno oduzimaju vrijeme, jer se rasprave otegnu u nedogled, a na kraju se ne postiže nikakav poseban efekat – ističe Prodanović.
On smatra da je i Bećirovićev prijedlog bio samo u svrhu skretanja pažnje javnosti. Prodanović ističe da SNSD mora zahtijevati od političkih partija s kojima ima saradnju da se konačno riješi pitanje konstitutivnosti Srba u svim kantonima FBiH.
– Dobro bi bilo da je Bećirović, umjesto ove, pokrenuo inicijativu o ravnopravnoj zastupljenosti Srba u javnim institucijama u kantonima gdje su Bošnjaci dominantni – kaže Prodanović.
Lukić: Zaključci nemaju pravnu snagu
Profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, saglasan je sa ocjenom da bi zaključci koje bi eventualno donio Dom naroda da je prihvaćena Bećirovićeva inicijativa bili pravno neobavezujući za kantone u FBiH.
Pojašnjava da Dom naroda nema samostalnu nadležnost i sve što može da uradi jeste da donese politički akt kojim nešto predlaže ili savjetuje, ali taj akt nije obavezujući.
– Postoje pravni akti koje donosi Dom naroda, postoje političko-pravni i politički akti. Politički akti su zaključci, rezolucije, preporuke, deklaracije i slično, koji nisu pravno obavezujući. U ovom slučaju zaključak koji je predlagao Bećirović ne bi bio pravno obavezujući već bi se mogao podvesti pod politički akt. Domu naroda uopšte nije zabranjeno da izrazi neki svoj politički stav – zaključio je Lukić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu