Ukazali su na to učesnici međunarodne konferencije “Usaglašavanje pravne regulative u BiH sa pravnim tekovinama Evropske unije”, održane nedavno u Banjaluci.
Na ovom naučnom skupu, koji su organizovali Istraživački centar Banjaluka i Fondacija “Fridrih Ebert” u BiH, učestvovali su eksperti iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Mađarske.
Iskustva iz zemalja regiona u procesu pristupanja Evropskoj uniji su različita, pa je i situacija u BiH specifična. Ipak, većina učesnika smatra da je bilo nerealno očekivati da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status.
Ćorsokak
Podsjećamo, od 14 prioritetnih uslova za dobijanje kandidatskog statusa, koje je Brisel prije tri godine postavio pred BiH, do danas je potpuno ispunjen samo jedan, a djelimično tri.
Ipak, domaći političari su se nadali da će se, zbog krize izazvane ratom u Ukrajini, BiH nekako „provući“ i dobiti status kandidata. Kada se to nije desilo, optužili su Brisel da ima dvostruke aršine i da je nepravedan prema BiH.
Za razliku od političara na vlasti, dr Ljubinko Mitrović, univerzitetski profesor i ombudsman za ljudska prava BiH, smatra da su za ćorsokak u kojem se našla BiH krive gotovo isključivo domaće snage.
– Za proteklih godinu dana nije urađeno ništa, a onda se ljutimo što je Ukrajina dobila status kandidata prije nas. Nesretna Ukrajina je uhvatila trenutak, kao i Moldavija uostalom, ali BiH je kandidatski status mogla dobiti bez žrtava i prijetnji koje trpe ove zemlje – smatra Mitrović.
Sudski procesi
On je poručio da je usklađivanje sa standardima i pravnim tekovinama EU prije svega u interesu građana BiH.
– To je pitanje budućnosti naše djece. Nije prioritet da BiH bude članica EU ili bilo koje druge asocijacije. Nije ključno pitanje šta će reći Brisel, nego kako će sutra živjeti naša djeca u Banjaluci, Republici Srpskoj, BiH – poručio je Mitrović.
A šta je to što u BiH ne valja i zbog čega građani bježe u EU, ne dočekavši da Evropa stigne u Bosnu i Hercegovinu?
Prvo, pravda je spora i neefikasna.
Kako je istakao akademik Miodrag Simović, potpredsjednik Ustavnog suda BiH, pravo na pravično suđenje u razumnom roku se konstantno krši. Sudski procesi, a u nekim slučajevima čak i istrage, traju godinama.
– Na svakoj sjednici Ustavnog suda BiH imamo oko 30 apelacija zbog ovog problema – istakao je Simović.
Pravo na eutanaziju
Simović je istakao i hronični problem nesprovođenja sudskih odluka, te praksu da čak i najviši organi zakonodavne i izvršne vlasti krše zakone i Ustav i zanemaruju odluke Ustavnog suda BiH. Uz to, BiH nije provela ni brojne odluke Evropskog suda za ljudska prava, što je u EU jednostavno nezamislivo.
Akademik Simović je govorio i o pravu na dostojanstvenu smrt u sistemu zaštite prava na život. Podsjetio je na odluku Evropskog suda za ljudska prava iz 2015. godine u slučaju Francuza Vensana Lambera, kojim je priznato ljudsko pravo na dostojanstveno okončanje života, u slučajevima koji su medicinski opravdani.
Zoran Pavlović, univerzitetski profesor iz Novog Sada, smatra da bi se vodeći pravnici u regionu trebali ozbiljno pozabaviti ovom temom.
– Ne radi se samo o pravu na eutanaziju, nego i o pravu na palijativnu njegu i druga osjetljiva, ali bitna pitanja vezana za ovu oblast ljudskih prava – rekao je Pavlović.
U zemljama poput BiH, gdje je i dostojanstven život za mnoge samo daleki san, pravo na dostojanstvenu smrt još nije na vrhu agende. Ali, borba protiv korupcije jeste, jer korupcija generiše siromaštvo i obespravljenost, koja ljude tjera iz BiH.
Podsjećamo, zvaničnici EU su posljednjih mjeseci doslovno „vukli za rukav“ vladajuće političare u BiH, tražeći da se hitno usvoje tri zakona, koji bi BiH učinili otpornijom na korupciju: zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zakon o sukobu interesa i zakon o javnim nabavkama. Nijedan od njih nije usvojen, mada je to bio uslov za kandidatski status.
– Na planu borbe protiv korupcije učinjen je samo jedan potez: izabrani su novi rukovodioci Agencije za borbu protiv korupcije BiH – rekao je Ljubinko Mirović.
Neujednačeno zakonodavstvo
Dr Gojko Pavlović vjeruje da je, bar na nivou Republike Srpske, ipak postignut napredak, i to usvajanjem Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu.
– Ovaj zakon je usvojen u februaru, a početkom iduće godine će stupiti na snagu i usklađen je sa EU legislativom. Naime, unaprijeđeni su pravni i institucionalni kapaciteti Poreske uprave RS za suzbijanje sive ekonomije – smatra Pavlović.
Dodaje da će pomenuti zakon, kojim se propisuje oporezovanje imovine po stopi od 75 odsto, uticati i na prevenciju i sprečavanje korupcije, ali i na punjenje budžeta RS.
Da li je ovaj optimizam opravdan, vidjećemo već dogodine.
Za sada, BiH je na evropskom dnu po korupciji, a to nije bog zna kakva preporuka za pridruživanje EU.
Ljubinko Mitrović ističe da je u kontekstu zaštite ljudskih prava u BiH poseban problem što je krivično zakonodavstvo u entitetima i na nivou BiH neujednačeno i „sve udaljenije“.
– Kada kažete da se krivični zakoni moraju harmonizovati, kako bi se obezbijedila ravnopravnost, u Republici Srpskoj dobijete svakakve etikete, a nije mnogo bolje ni u Federaciji BiH – kaže Mitrović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu