Svijet

Zašto Makron može, a Šolc ne: Za vanredne izbore u Njemačkoj postoje 2 USTAVNE PREPREKE

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je, nakon evropskih, raspisao vanredne izbore za francuski parlament. U Njemačkoj za to postoje ustavne prepreke.

Emanuel Makron i Olaf Šolc
FOTO: CLEMENS BILAN/EPA

Makron je raspisao nove izbore, zašto to ne uradi i Olaf Šolc? To se otprilike moglo pročitati u komentarima na internetu odmah nakon evropskih izbora u nedjelju kasno uveče.

Međutim, to nije tako jednostavno: politički sistemi u Njemačkoj i Francuskoj se razlikuju. U Njemačkoj vanredni izbori ne mogu tek tako da se raspišu, za to je potrebno nekoliko međukoraka, piše DW.

Novi izbori za parlament, a ne za predsjednika

Francuski predsjednik, prema članu 12 francuskog Ustava, ima pravo da raspusti Nacionalnu skupštinu i da raspiše nove izbore za parlament. To je Emanuel Makron učinio u nedjelju uveče, 9. jula. Pri tome je važno naglasiti da se na tim predstojećim izborima ne glasa o njegovom mandatu. Riječ je samo o novim izborima za Nacionalnu skupštinu, dakle za parlament. Francuskog predsjednika direktno bira narod na posebnim izborima, a ne parlament. Predsjednički izbori u Francuskoj trenutno nisu na dnevnom redu.

U Njemačkoj, vanredne izbore za Bundestag ne mogu da raspišu ni kancelar, ni predsjednik! To nije predviđeno Osnovnim zakonom (zvanični naziv njemačkog Ustava). Tvorci njemačkog Osnovnog zakona su, nakon iskustava iz Vajmarske Republike, htjeli da obezbijede veću stabilnost i vanredni parlamentarni izbori su zato mogući tek nakon što se preduzmu određeni koraci.

Bundestag
FOTO: CLEMENS BILAN/EPA

Prvi od njih je da kancelar, prema članu 68 Osnovnog zakona SR Njemačke, postavi pitanje povjerenja u Bundestagu. I isključivo je njegova odluka da li će on to učiniti ili ne. Ako tada dobije povjerenje, sve ostaje po starom. On je time obezbijedio svoju većinu u Bundestagu.

Ako izgubi, slijedi još jedan korak. Tada predsjednik, na prijedlog kancelara, može u roku od 21 dan da raspusti Bundestag – osim ako poslanici Bundestaga većinom ne izaberu neku drugu osobu za kancelara ili kancelarku.

Pročitajte još

Novi izbori u roku od 60 dana nakon raspuštanja Parlamenta

Ako predsjednik prema članu 39 Osnovnog zakona raspusti Bundestag, novi izbori moraju da se održe u roku od 60 dana. U Njemačkoj bi ti novi izbori bili povezani s mandatom kancelara, zato što kancelara bira Bundestag.

Bundestag je posljednji put raspušten i održani su vanredni izbori 2005. godine. Tadašnji kancelar Gerhard Šreder postavio je pitanje povjerenja nakon izbora u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i – izgubio. Predsjednik Horst Keler tada je raspustio njemački parlament, što je dovelo do novih izbora, podsjeća DW.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu