Odgovor na ovo pitanje potražio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
U najnovijoj analiti tvrde da ovaj sukob predstavlja više od spora između dvije zemlje oko autonomne azerbejdžanske regije Nagorno-Karabah, koja je pod nadzorom Jermenije. Smatraju da se radi o borbi između grupe država oko nadzora nad cijelom regijom Kavkaza.
-Zvanična Ankara želi imati uporište u regiji Kavkaza na ruskoj granici kako bi imala bolje ishodište u pregovorima sa Rusijom zbog mogućih dobijanja ustupaka u sirijskom i libijskom građanskom ratu te krize sa Grčkom oko eksploatacije plina u istočnom Mediteranu gdje su Ankara i Moskva na suprotnim stranama. Uz relativno smirivanje situacije u Siriji i Libiji nakon američkog i njemačkog pritiska na libijske stranke, očekivanja su da će se turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ovaj put ponovno na Kavkazu suočiti sa svojim „prijateljem i neprijateljem“ predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom – navodi IFIMES.
Kada je riječ o ulozi Irana, zanimljivo je da je ova islamska država stala uz hrišćansku Jermeniju.
-Teheran nastoji oslabiti Azerbejdžan, kako azerbejdžanska manjina u Iranu ne bi zahtijevala više prava ili da pokaže aspiracije ka ujedinjenju sa matičnom državom. Iran ima snažne ekonomske odnose sa Jermenijom, budući da je prvi veliki uvoznik nafte, plina i električne energije iz Irana. Iran se takođe boji azerbejdžansko-izraelskih odnosa na vojnom području, jer iranski smrtni neprijatelj Izrael je na njegovim sjevernim granicama – piše u Analizi.
Kakva je uloga Rusije u Sukobu? Analitičari IFIMES podsjećaju da je Jermenija trenutno jedini ruski pravoslavno-hrišćanski strateški saveznik na Kavkazu i jedna od rijetkih zemalja s ruskom vojnom prisutnošću.
-Na teritoriji Jermenije, nedaleko od grada Giumri, nalazi se ruska vojna baza broj 102, koja je jedna od najvažnijih objekata ruske vojne i geopolitičke prisutnosti na Kavkazu, kao i jedna od glavnih komponenti rusko-jermenskih odnosa. Uz to, prisutnost ruske vojske u bazi u Jermeniji produžena je do 2044. Ruski graničari, zajedno sa svojim jermenskim kolegama čuvaju jermenske granice sa Turskom i Iranom – navodi se u analizi.
Da stvar bude zamršenija, glavni neprijatelj Jermenije u regiji, Azerbejdžan, kupuje 40 odsto oružja od najvažnijeg strateškog partnera Jermenije – Rusije. Interesantno je da oružje koje kupuje Azerbejdžan od Rusije uglavnom je ofenzivnog karaktera, a ne obrambenog.
-Ipak, Jermenija je važna saveznica Rusije na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, jermenska ekonomija je u velikoj mjeri zavisi o ruskim investicijama i doznakama Jermenaca sa prebivalištem u Rusiji, kojih ima oko 2,5 miliona. Prema mišljenju analitičara, sporna regija Nagorno-Karabah je jedna vrsta „tempirane bombe“, ali koja neće eksplodirati sve dok je Jermenija vojni saveznik Rusije – tvrdi IFIMES.
Stav EU, SADA i Izraela
Američka pozicije u sukobu je neutralna i nastoji riješiti sukob dviju zemalja. Stav Evropske unije i SAD je isti, a to je okončanje ovog sukoba, da bi se spriječili poremećaji u snabdijevanju naftom i plinom iz Kaspijskog mora.
-Izrael je u ovom sukobu na strani Azerbejdžana. Izrael je jedan od najjačih saveznika Bakua od 2011. i prodaje znatne količine oružja i vojne opreme Azerbejdžanu. Analitičari smatraju da je Azerbejdžan nova tačka sukoba i nadmetanja između Irana i Izraela, jer je Izrael već snažno prisutan u blizini iranske granice – navodi se u analizi. Prema mišljenju analitičara Međunarodnog instituta IFIMES, u vojnoj ravnoteži snaga Azerbejdžana je u prednosti u odnosu na Jermenijom, jer je razvio svoju vojsku i nabavio moderno naoružanje iz Rusije.
Analitičari umanjuju mogućnost pokretanja velike vojne akcije s obzirom da je Jermenija članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti ODKB koju je osnovala Rusija 2002. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu