Predsjedavajući Komisije Lazar Prodanović rekao je da je konferencija organizovana sa ciljem da se skrene pažnja javnosti u BiH na položaj žene, njenu značajnu ulogu, ali i da se govori o eliminaciji nasilja nad ženama i svim problemima sa kojima se žene suočavaju, kao i afirmaciji žene na radnom mjestu, u društvu, javnom životu.
– U BiH se ne možemo pohvaliti da su žene ravnopravno zastupljene sa muškarcima u institucijama svih nivoa vlasti. Mislim da bi političku scenu u BiH relaksiralo veće učešće žena u javnom životu i zakonodavnim tijelima – ocijenio je Prodanović.
Navodeći da svi građani u BiH treba da imaju aktivno i pasivno biračko pravo, Prodanović je rekao novinarima da ne postoji opravdanje za kašnjenje u implementaciji odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju ovaj problem u BiH.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za ravnopravnost polova Parlamentarne skupštine BiH Adil Osmanović smatra da institucije svih nivoa vlasti u BiH treba da učine dodatne napore da se prava žena stalno unapređuju.
– Diskriminacija kada su u pitanju žene u BiH, nažalost, i danas postoji – konstatovao je Osmanović i naveo da su žene često manje plaćene od muškaraca za obavljanje istih poslova.
Osmanović je rekao da se zalaže da se BiH kreće u pravcu nulte stope tolerancije za diskriminaciju na osnovu pripadnosti polu, ocijenivši da su donošenjem Zakona o ravnopravnosti polova učinjeni mnogi koraci naprijed u tom smislu.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Miloš Lučić istakao je da se žene u BiH susreću sa mnogim teškoćama, od učešća u političkom i javnom životu pa sve do usklađivanja privatnog i profesionalnog života, pri čemu nisu pošteđene nasilja u porodici.
On je upozorio da je, prema nezvaničnim statistikama, u vrijeme pandemije virusa korona povećan stepen nasilja nad ženama.
Zalažući se za ravnopravnije društvo u BiH, Lučić je rekao da je današnja konferencija bitna kako bi se razgovaralo o svim ovim temama, kao i sprovođenju Zakona o ravnopravnosti polova.
Predstavnica “Ženske mreže BiH” Selma Halilović smatra da je potrebno što prije formirati radnu grupu za izmjenu i dopunu Zakona o ravnopravnosti polova kako bi cijeli niz ženskih nevidljivih i marginalizovanih kategorija mogao biti uključen u sistem zaštite i nove džender akcione planove u lokalnim zajednicama, kantonima i entitetima.
Ona je izrazila nadu da će talas protiv nasilja nad ženama koji je nedavno krenuo iz Srbije uz doprinos svih dovesti do eliminacije svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
Halilovićeva je ukazala na činjenicu da je sistem takav da u BiH ne postoji nulta tolerancija na nasilje i da se žene od malih nogu uče da to trpe, kroz obrazovni sistem, na radnim mjestima i drugim situacijama.
– Nasilje je društveni problem, ne privatna stvar. Nadam se da ćemo sa Agencijom za ravnopravnost polova uspjeti da motivišemo one koji donose odluke da se maknemo sa mrtve tačke i da se u BiH usvoji nulta stopa tolerancije za sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama – zaključila je Halilovićeva.
Sabira Hašimović iz “Udruženja žena Romkinja” iz Bijeljine istakla je da je najveći problem Romkinja što nisu prihvaćene kao i sve druge žene i što nemaju pristup obrazovanju.
– Svaka žena treba dobiti priliku da pokaže šta može. Jako je mnogo sposobnih Romkinja, samo im treba dati priliku – poručila je Hašimovićeva.
Na tematskoj sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH “LJudska prava žena u BiH” predstavljeni su izvještaji o dosadašnjim benefitima od usvajanja Zakona o ravnopravnosti polova u BiH i poštovanju/stanju ženskih ljudskih prava u BiH, a raspravljano je i o poštovanju prava žena iz ugla nevladinog sektora.
Cilj skupa je da se kroz raspravu i formiranje zaključaka doprinese poboljšanju stanja ljudskih rpava žena u BiH.
Osim članova Zajedničke komisije za ljudska prava na tematskoj sjednici učestvovali su poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara, Agencije za ravnopravnost polova BiH, ombudsmani za ljudska prava, predstavnici entitetskih džender centara, kao i međunarodnih i nevladinih organizacija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu