Smatra se zaštitnikom od zmija otrovnica. U nekim krajevima stari ljudi vjeruju da se danas ne valja češljati da se ne bi izazivale zmije tokom ljeta.
Svoju proročku službu Jeremija je započeo vrlo rano u 15. godini, oko 630. godine prije Hrista, zbog čega je često bio u nemilosti vlasti, proganjan i zatvaran.
Iako je zbog svojih proročanstava navlačio gnjev vlasti, imao je veliko poštovanje onih koji su u njega vjerovali.
Sveti prorok Jeremija prorokovao je o stradanju Gospoda Hrista, govoreći: “Ja bejah kao jagnje i tele koje se vodi na klanje, jer ne znađah da se dogovaraju na me: oborimo drvo s rodom njegovim, i istrebimo ga iz zemlje živih, da mu se ime ne spominje više.”
U vrijeme vladavine cara Sedekije Jeremija je stavio jaram na svoj vrat i išao kroz Jerusalim proričući pad Jerusalima i ropstvo pod Vavilonjanima, piše RTS.
U dolini Totef, pod Jerusalimom, gdje su Jevreji prinosili djecu na žrtvu svojim idolima, Jeremija je prorekao skoru propast Judejskog carstva što se uskoro i obistinilo.
Neki Jevreji su ga primorali da ide sa njima u Misir gdje je proživio četiri godine. Nakon toga ga je grupa Jevreja, kojima je prorokovao propast misirskih idola i dolazak Deve sa Mladencem kamenovala do smrti i u Misiru sahranili.
Poslije mnogo godina Aleksandar Makedonski je posjetio grob proroka Jeremija, nakon čega je njegove mošti prenio u Aleksandriju, u mjesto zvano Tetrafil. To mjesto su Aleksandrijci mnogo poštovali zbog prorokovih svetih moštiju.
Vjeruje se da je zaštitnik od zmija otrovnica
Po predanju na ovaj dan pravoslavni vjernici razgone zmije i gmizavce kako ne bi tokom ljeta dosađivali.
Običaj je da neko iz kuće treba da porani, uzme tiganj i lupajući u njega nekoliko puta ponovi:
“Jeremija u polje, a sve zmije u more! Samo jedna ostala, za zlo njeno ostala, oba oka izbola, na dan trna glogova. Na četiri šipova, zlu kob izjela“.
Dokle se čuje lupanje i pjesma, dotle zmije neće smjeti da se približe.
Na Jeremijin dan ne otvaraju se britve i ne radi se ništa iglom i koncem. Ko bi na ovaj dan otvorio britvu, vjeruje se, na toga bi preko cijele godine trčale zmije.
U nekim krajevima stari ljudi vjeruju da se danas ne valja češljati da se ne bi izazivale zmije.
Takođe, treba paziti da se ni za kim ne vuče odvezana pertla ili neki končić da se na isti način tako ne bi vukle i zmije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu