To se odnosi samo na one koji su zvanično prikazali svoje dodatne prihode, i to po osnovu autorskih ugovora i ugovora o djelu.
Tako je, po podacima Poreske uprave Republike Srpske, prošle godine bilo ukupno 12.289 poreskih obveznika koji su imali primanja po osnovu autorskog ugovora i ugovora o djelu i istovremeno su imali primanja po osnovu radnog odnosa.
Na kraju prošle godine, po podacima Zavoda za statistiku RS, bilo je zaposleno ukupno 260.608 ljudi, što znači da je 5 odsto njih zvanično i legalno ostvarila dodatnu zaradu.
Penzija
Po ocjeni stručnjaka, dodatna zarada prikazana na ovakav način se mahom odnosi na intelektualne usluge gdje pružalac usluge ima stalni radni odnos.
Kako kažu, dobro je što je država konačno prepoznala da se ovakav rad i zarada prizna prilikom obračuna za odlazak u penziju.
Inače, po Zakonu o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. januara, na prihode po osnovu autorskog i ugovora o djelu plaća se porez na dohodak od 10 odsto i doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto.
Obračun
Portparol Fonda PIO Tihomir Joksimović kaže za srpskainfo.com da se u obračun penzije uzima u obzir i dodatna zarada na koju su plaćeni PIO doprinosi.
Za razliku od stalnog radnog odnosa gdje su glavni osnov za penziju godine osiguranja, u ovim slučajevima je osnov visina uplate – objašnjava Joksimović.
Ovo je, kako kaže, regulisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2012. godine.
Na osnovu Zakona o radu, poslodavac može sa određenom osobom da zaključi ugovor o djelu radi obavljanja poslova van djelatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.
Rad na crno
Po riječima Dragutina Škrebića, predsjednika Udruženja poslodavaca RS, broj onih koji imaju primanja po bilo kojem osnovu bila bi daleko veća kada bi se smanjio rad na crno.
– To je problem na koji stalno ukazujemo, kao i na potrebu smanjenja poreskog opterećenja na plate – ističe Škrebić.
Po procjenama sindikata, oko 80.000 ljudi u Republici Srpskoj je zaposleno na crno zbog čega, osim samih radnika, država godišnje gubi stotine milione maraka.
Inspekcija
Gotovo svake godine bude promijenjen neki zakon koji bi suzbio rad na crno, ali do sada nijedna institucionalna mjera nije dala značajno rješenje.
– U Srpskoj više od 60.000 ljudi radi na crno kako bi sebi i/ili svojoj porodici obezbijedili egzistenciju – rekao je ranije bivši direktor Zavoda za zapošljavanje RS Mirko Čolović.
Kao jedan od osnovnih uzroka tome u cijeloj BiH Čolaković vidi i u pasivnosti inspekcijskih organa prema sivoj ekonomiji.
– Imam običaj da u šali kažem da u BiH nije sve crno; ekonomija je siva – rekao je Čolaković.
Privremena primanja
Po podacima Poreske uprave RS, prošle godine je ukupno 11.036 poreskih obveznika prijavilo primanja samo po osnovu autorskog ugovora i ugovora o djelu (1.126 po osnovu autorskog ugovora i 9.910 po osnovu ugovora o djelu). Odnosno, nisu imali primanja iz radnog odnosa i nisu bili osigurani po drugom osnovu.
Drugim riječima, radi se o osobama koje su legalno prikazale takozvane privremene zarade.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu