To su tek neki od dijametralno suprotnih političkih stavova i zaključaka s kojima pobjedničke stranke tri naroda u BiH u posljednje vrijeme izlaze u javnost. Na 19 zaključaka SNSD, SDA je odgovorio isto tolikim brojem svojih, a HDZ je politiku sažeo u Deklaraciju HNS, koja sedmicama nailazi na osudu probosanskih partija.
Pa ipak, Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović počeli su pregovore za konačno formiranje Savjeta ministara i parlamentarne većine BiH.
Komunikolog Borislav Vukojević ističe da je koalicija ovakve vrste krhka jer nije zasnovana na ideologiji i dugoročnim principima.
Čim se jedan faktor „korisnosti“ promijeni, koalicija postaje samo formalna. U tranzicionim društvima, sa elementima autoritarne vladavine kakva je i BiH, izbori se dobijaju na aktiviranju emocija nacionalnog i religijskog tipa, dok se izborni „plijen“ posmatra pragmatično, odnosno racionalno se sagledava koji scenario donosi najviše beneficija za ljude okupljene oko vodećih partija. BiH je zemlja sa izrazito podaničko-parohijalnom političkom kulturom i zbog toga se takve političke nedosljednosti i dešavaju; kako god da promijene ploču nakon izbora, birači to neće kazniti na narednim izborima – objašnjava Vukojević za Srpskaifo.
Politički analitičar Marko Šuka prognozira da će budući Savjet ministara BiH raditi onako kako se radilo i ranije – uz otezanje i pritiske EU kada se radi o evropskim integracijama.
– Ovo što sada govore SDA, HDZ i SNSD su maksimalistički zahtjevi, u pregovorima nikada ne dobijete sve što želite. Pitanje je koliko će ko da popusti, ko je od njih uspješniji. Čini mi se da usaglašen nastup SNSD i HDZ u mnogome otežava poziciju SDA. Na njihovu korist ne ide ni to što „Bh. blok“ ne želi s njima. Ali, ako bolje pogledamo, stav tog bloka i SDA je isti i on glasi da je Srpska smetnja. Žele da ona nestane ili da je svedu na ljušturu bez nadležnosti – kaže Šuka za Srpskainfo.
On upozorava da Savjet ministara BiH nije vlada u klasičnom smislu zapadnih demokatija, jer se on sastavlja. To znači da nijedna partija, ma koliko imala glasova, ne može sama da ga formira.
– Savjet ministara BiH se može sastaviti i od stranaka koji imaju manju podršku birača, poput tzv. „Bh. bloka“. Međutim, da bi on funkcionisao, da bi imao legitimitet, u njemu treba da budu stranke koje imaju najveću podršku u biračkom tijelu, a to su svakako SNSD, HDZ i SDA. Osporavanje imena Srpske, SDA služi za njihovu unutrašnju upotrebu, umjesto da odgovore na pitanje zašto još nema vlasti u Federaciji i na nivou BiH. I SNSD ima takođe nekada blažu, nekada radikalniju retoriku, ali mi se čini da je njihov cilj što veća samostalnost Srpske. Samim tim povremena popuštanja člana Predsjedništva BiH iz RS i opozicija u RS u smislu zajedničkog nastupa u Sarajevu, idu ka tome – zaključuje Šuka.
Startne pozicije
HDZ i HNS: Za NATO i EU, nova teritorijalna organizacija BiH, odbačene kvalifikacije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom poduhvatu Hrvatske, Herceg Bosne i HVO.
SDA: Odbačena Deklaracija HNS, za NATO i EU, osporavanje imena Srpske, tvrdnje o diskriminaciji Bošnjaka u RS i u pravosuđu BiH, osuda formiranja komisija Vlade RS za Srebrenicu i Sarajevo.
SNSD: Za EU, ne za NATO, osuda namjere SDA da ospori ime RS, Srbi u FBiH diskriminisani, staviti van snage nametnute zakone OHR, ukinuti OHR, moguće povlačenje iz sporazuma o formiranju OS BiH, VSTS i PDV sistema.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu