Posljednje izjave visokih zvaničnika NATO i SAD koje se odnose na BiH i region, a u kojima se sve češće iznosi zabrinutost za bezbjednosnu situaciju u svjetlu ukrajinske krize, prema mišljenju sagovornika Srpskainfo, mogle bi da predstavljaju uvod u mnogo robusniju politiku Brisela i Vašingtona prema Beogradu i Banjaluci. Iako, prema njihovim riječima, Zapad nikog neće tjerati da pristupi NATO, između redova se može zaključiti da je “sjedenje na dvije stolice”, odnosno politika koju posljednjih godina pokušavaju da vode srpska rukovodstva s obje strane Drine, po svemu sudeći, došla do svog kraja.
– NATO se, nakon izbijanja ratnih sukoba u Ukrajini, u potpunosti presabrao. Sada je mnogo odlučniji, snažniji i želi da što više poveća svoje članstvo. Više nije dovoljno što zapadna vojna alijansa već ima 30 članova. Sad žele da ih sa Švedskom i Finskom bude 32, a možda da i BiH tamo uđe preko reko reda – kaže za Srpskainfo vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, Đuro Kozar.
“Prelivanje” sukoba
Iako se, prema njegovim riječima, iz poruka NATO zvaničnika i predstavnika najmoćnijih zapadnih država može zaključiti da bi BiH mogla da dobije blaže kriterijume za ulazak u zapadnu vojnu alijansu, Kozar smatra da se to ipak neće dogoditi.
– BiH je i dalje nepospremljena država, a takve u NATO ne ulaze. Osim toga, ovdje i dalje ne postoji saglasnost za ulazak u taj savez, jer Republika Srpska to ne želi. Dok se to ne riješi, mislim da od članstva nema ništa – ističe Kozar.
Komentarišući upozorenja da bi BiH, kao i Zapadni Balkan u cjelini, mogli da budu sljedeće poprište sukoba, Kozar kaže da u to trenutno ne vjeruje.
– Što se tiče mogućnosti da se rat iz Ukrajine prelije na BiH, tu mogućnost za sada isključujem. Mogući su sajber napadi, da se pokuša uticati na naš elektronski, računarski i komunikacioni sistem, ali kad je riječ o pravom ratu čudi me kako oni koji upozoravaju na moguće prelivanje sukoba u BiH ne misle da bi se rat prije mogao prenijeti na zemlje koje graniče sa Ukrajinom, poput Poljske, Slovačke, Moldavije, Rumunije. Te zemlje su u blizini, ali niko ne govori da će se rat tamo prenijeti, već govore o BiH – ukazuje Kozar.
Dodaje da je BiH, u nekom smislu, već pod NATO “kišobranom”, jer su, kako podsjeća, snage NATO i Eufora već u BiH, a u Butmiru kod Sarajeva se nalazi i NATO štab, koji je u stalnoj komunikaciji sa komandom u Briselu.
Sjedenje na dvije stolice
Da je BiH zbog dešavanja u Ukrajini pod “posebnom lupom” NATO potvrdio je i zamjenik pomoćnika generalnog sekretara tog saveza za politička pitanja i bezbjednosnu politiku, Havijer Kolomina. On je u intervjuu za ovdašnje medije, između ostalog, izjavio da NATO ostaje predan pružanju podrške misiji snaga Eufora u BiH.
– Brine nas što postoji određeni nivo nestabilnosti u zemlji, odnosno nivo nefunkcionalnosti državnih institucija. Voljeli bismo vidjeti da se to promijeni. Što se tiče Misije Altea, koju provode snage EU, to je operacija koju snažno podržavamo i koja ima važan mandat u obezbjeđivanju bezbjednog i stabilnog okruženja u BiH. NATO ostaje predan pružanju podrške toj misiji – istakao je Kolomina.
S druge strane, američki ambasador u Srbiji, Kristofer Hil, otvoreno je poručio vlastima u Beogradu da više ne postoji “treći put”, već da je, prema njegovim riječima, došlo vrijeme da se bira između Istoka i Zapada.
– Za razliku od prošlosti, kada se u Srbiji mislilo da postoji treći put, da Srbija nije ni na Istoku ni na Zapadu, da je posebna i da ide svojim putem, sada većina u Srbiji smatra da postoji pravi put i pogrešan put i želi da izabere taj pravi put. Mislim da za Srbiju postoji samo jedan put, a to je Zapad – rekao je Hil.
Govoreći o uvođenju sankcija Rusiji, američki ambasador je rekao da bi Srbija trebalo da odluči da li su joj odnosi s Rusijom donijeli dobro i da li su dobro služili srpskim interesima.
– Kada je Putin naveo Kosovo kao inspiraciju za planove u Ukrajini, većini je to zvučalo čudno. Nisam siguran da je Rusiji stalo do Srbije, ni ranije, a posebno sada – ocijenio je Hil i dodao da “nije u srpskom interesu da bude toliko energetski zavisna od Rusije”.
Prijetnja sankcijama
Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost iz Beograda, Darko Trifunović, za Srpskainfo tvrdi da nakon izbijanja rata u Ukrajini niko u Republici Srpskoj i Srbiji ne treba da gaji nadu da će Zapad, kako kaže, dozvoliti da Balkan u cjelini ne bude u njegovim bezbjednosnim okvirima.
– Ukoliko se ne pridruži sankcijama Rusiji, Srbija će se isto tako naći pod zapadnim sankcijama. To je sada jasno. Ne vjerujem ni da će u procesu pridruživanja NATO biti dozvoljeno da Srbija i BiH preskaču predviđene stepenice, ali isto tako je sigurno da će cijeli region, prije ili kasnije, morati da uđe u zapadnu vojnu alijansu. To se može jasno iščitati iz poruka koje ovih dana stižu iz Brisela i Vašingtona. Ukoliko ne želimo da platimo žestoku cijenu, moraćemo da se prilagodimo novim geopolitičkim okvirima i realnosti. Inaćenje i prkošenje u situaciji kad su sve zemlje u našem okruženju već u NATO, predstavljalo bi klasično samoubistvo. Vjerujem da među Srbima još ima razumnih ljudi – zaključio je Trifunović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu