Najavili su to iz Savjeta za obrazovanje i zapošljavanje, koje je nedavno formirano u Banjaluci, a koje okuplja preduzetnike, predstavnike srednjih i osnovnih škola, Gradske uprave, Privredne komore i Zavoda za zapošljavanje.
Ovo savjetodavno tijelo će, u dogovoru lokalnih privrednika i predstavnika obrazovnih institucija, predlagati mjere za bolju upisnu politiku u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada. Osim toga, cilj saveta je i opremanje kabineta praktične nastave i podizanje kvaliteta školovanja.
Potpredsjednik Savjeta, preduzetnik Saša Trivić, koji je ujedno i član Unije poslodavaca, ističe da su u Banjaluci trenutno najjači metalski sektor, drvoprerada, prehrambena i obućarsko-tekstilna industrija, te IT sektor, koji ima i najveće mogućnosti da primi mlade generacije.
Mada su informacione tehnologije učenicima danas najizazovnije, poslodavci napominju da su i zanati, ipak, našli svoje mjesto u toj trci.
I roditelji i djeca su počeli da razmišljaju gdje mogu dobiti posao i veću platu. Sve što smo promovisali u posljednje tri, četiri godine dalo je rezultate, obzirom da su određene firme koje su se na vrijeme uključile u ovaj proces, na neki način riješile svoje probleme – precizira Trivić.
Uporedo sa posjetom đaka preduzećima, Trivić podsjeća i na pilot-projekat u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS, za edukaciju mentora koji bi trebalo da rade u školama kao koordinatori praktične nastave.
Razmotrićemo svi zajedno kakvu strategiju napraviti za dalje, šta je to potrebno Banjaluci, koji profili i zanimanja, naglašava Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije.
– Bitno je da imamo saradnju sa poslodavcima za obavljanje plaćene prakse. Vidjećemo kakav će ove godine biti odziv djece, ali generalno je mala zainteresovanost za deficitarna zanimanja. Privrednici sada dižu plate i to je dobar motiv da privučemo mlade da se obrazuju i budu osposobljeni za neko od zanatskih zanimanja – kaže Bajić, koji je ujedno i direktor Građevinske škole, te precizira da su svi smjerovi građevinske struke deficitarni na tržištu rada.
Dugogodišnja praksa pokazuje da su osnovcima i dalje najprivlačnije Medicinska škola, Ekonomska i Gimnazija, koje primaju oko 700 đaka. Zanatske smerove upisuju najčešće osnovci iz ruralnih krajeva, te manjih opština, dok u gradu deca „bježe od motike“. Roditelji u većini slučajeva donose odluke šta će djeca upisati, a situacija je takva da svi preferiraju kancelarijske poslove.
Bajić naglašava da akcenat treba staviti na osnovnu školu i već u tom uzrastu pratiti sklonosti đaka ka određenim profilima.
– Stručne službe treba da prate rad osnovaca i vide šta ih najviše privlači. A, evidentno je da je danas mladima glavni motiv postala visina plate. Kada se promijeni politika i postave ograničenja u vezi sa upisom četvorogodišnjih smjerova, tada bi se eventualno mogla napraviti neka selekcija učenika- zaključuje Bajić.
Nikad više vukovaca
– Nikada više „vukovaca“ nije bilo znate i sami, svi se bore za vještačke petice, a realno ne mogu svi imati odličan uspjeh u osnovnoj školi i očekivati da idu na fakultet. Zakon je ipak dozvolio i učenicima trogodišnjih smerova sa primjernim vladanjem i uspijehom da mogu završiti još četvrti razred i nastaviti dalje obrazovanje i svake godine imamo primjere takvih đaka – pojašanjava Ljuban Bajić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu